Bizantska književnost: razlika između inačica

Tradicionalno se izdvaja svjetovna "''visoka"'', svjetovna pučka i duhovna [[književnost]], ali takva podjela, miješanje [[stil]]skih i sadržajnih aspekata, otežava njezino korištenje u praksi. Podjela koju je predložio [[SAD|američki]] bizantinist Igor Ševčenko prema stilskim značajkama („visoka“v''isoka'', „srednja“''srednja'' i „niska“''niska'' književnost) također ne uzima u obzir sve nijanse djela. U lingvističkom smislu, bizantska književnost uključuje tekstove napisane na [[srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovnom grčkom jeziku]], bez obzira na mjesto nastanka. Kronološki okvir postavljen je od početka 4. stoljeća -– sredine 6. stoljeća do sredine 15. stoljeća. U estetskom smislu, bizantska književnost slijedila je opće tokove bizantske kulture, čija se vrijednost, općenito gledano, dugo vremena procjenjivaladržala znatno nižom od one prethodne [[antička kultura|antičke]].

U odnosu na [[antička književnost|antičku književnost]], žanrovska je struktura doživjela promjenu. Dramski žanr i [[poezija|poeziju]], kritizirane zbog nemoralnosti, zamijenila je liturgijska književnost i duhovni [[hvalospjev]]i; svjetovna poezija postojala je uglavnom u obliku [[epigram]]a.<ref>M.D. Lauxtermann, Byzantine poetry from Psides to Geometres (Vienna, 2003). ISBN 3-7001-3150-X.</ref> Propovijedi, hagiografska literatura, [[gnomi]] i poticaji smatrani su oblicima prikladnima za izražavanje [[moral]]nih vrijednosti. Problematika međuljudskih odnosa u literaturi bila je dosta slabo pokrivena, a [[epistolografija]] uglavnom je svedena na standardne formulacije i situacije. [[Historiografija]] je, s druge strane, doživjela procvat.<ref>A.P. Kazhdan, A history of Byzantine literature (650-850) (Athens, 1999). ISBN 960-371-010-5.</ref>