Špilja Samograd: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Spilja Samograd premješteno na Špilja Samograd
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
== Podrijetlo imena ==
{{stilska dorada}}
{{wp+}}
O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.
 
O nazivu špilje govori sam [[toponim]] '''SAMOGRAD''' (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na [[Grabovača|Grabovači]], a nalazi se na istočnim padinama brda [[Grabovača]]. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: [[stalaktiti|stalaktita]], [[stalagmiti|stalagmita]], sigastih stupova i dva sigasta mosta.
Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šiti u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama.
 
== Raspored špilje ==
Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od 1989. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.
Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u [[elipsa|elipsastoj]] vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šitiširi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po [[beton|betonskim]] stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po [[kamen|kamenim]] stepenicama i stazama.
 
Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od [[1989]]. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.
Javna ustanova Pećinski park Grabovača <!--[http://www.pp-grabovaca.hr Pećinski park Grabovača]--> planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.
 
== Planovi Pećinskog parka Grabovača ==
Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac [[Dragutin Hirc]]<!--[http://www.sumari.hr/hirc/hirc.htm Dragutin Hirc]--> ih naziva:
Javna ustanova , [[Pećinski park Grabovača]] <!--[http://www.pp-grabovaca.hr Pećinski park Grabovača]--> planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.
 
== Četiri dvorane ==
*Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
Samograd se sastoji od svukupno '''četiri''' dvorane. Prirodoslovac [[Dragutin Hirc]]<!--[http://www.sumari.hr/hirc/hirc.htm Dragutin Hirc]--> ih naziva:
 
*Frasova dvorana u čast školskog nadzornika [[Karlovačka krajina|Karlovačke krajine]] – Frasa, koji je Samograd opisivao [[1850]].g.;
*[[Perušić]]a dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;
 
*[[Perušić]]a dvorana, u čast plemićkoj obitelji '''Perušić''', prvim gospodarima Perušića;
*Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je [[Lika|Liku]] i Krbavu branio od Turaka;
 
*KukuljevićaKarlovića dvorana, u čast Ivanabana Kukuljevića[[Ivan Sakcinskog,Karlović|Ivana povijesničaraKarlovića]] koji je dao[[Lika|Liku]] i Krbavu antopološkibranio istraživatiod Samograd.[[Turci|Turaka]];
 
Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode - danas ga nema.
*Kukuljevića dvorana, u čast [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], [[povjesničar|povjesničara]] koji je dao [[antropologija|antropološki]] istraživati Samograd.
 
Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre [[voda|vode]] - danas ga nema.
 
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]