Folklor: razlika između inačica

'''Folklor''' je naziv za različite aspekte tradicije [[kultura|kulture]], najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike [[književnost]]i, [[glazba|glazbe]], [[ples]]ova, [[dramska umjetnost|dramskog]] i [[likovna umjetnost|likovnog]] stvaranja. [[Znanost]] koja proučava pojam folklora naziva se '''[[folkloristika]]''', a datira iz [[predromantizam|predromantizma]] i [[romantizam|romantizma]].

Riječ ''folklor'' dolazi od [[engleski|engleske]] riječi ''folk'': puk, [[narod ]]+ ''lore'': nauk, znanje. Izraz folklor prvi je put upotrijebio [[William Thoms]] 1846. godine u engleskom časopisu The Athenaeum, misleći na narodno [[znanje]]. U popularnoj upotrebi folklor označava aspekte koji se u primijenjenim oblicima pojavljuju u gradskoj kulturi, tj. izvedbi scenski adaptiranih pjesama i plesova, izrađenih rukotvorina itd.

[[Umjetnost]] bilo kojeg vremena ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, premda je njegov udio ponekad jedva zamjetljiv. Vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora, što danas posebice dokazuju sve češći etno festivali. Sve specifične osobine nekog naroda i kraja kao što su [[Čovjek|ljudska]] psiha, podneblje, prirodni fenomeni, [[govor]], [[ritam (glazba)|ritam]], pjesme i plesovi skupljeni su u folklor koji samo čeka na umjetnikovu imaginaciju da ga on kroz svoju ličnost doživi i pretvori u umjetničko djelo. Narodna [[melodija]] koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodijom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen. Dakle, ako se želi emocionalno doživjeti i glazbeno realizirati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba duboko proučiti atmosferu i psihologiju dotičnog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno stopljeni. Folklor ne nameće nikakve dogme i propise, on omogućava potpunu slobodu umjetniku u njegovomnjegovu stvaranju i interpretiranju.