Inačica od 7. travnja 2007. u 20:43 uredi 83.131.194.253 (razgovor) manje izmjene ← Starija izmjena		Inačica od 9. travnja 2007. u 17:18 uredi ukloni ovu izmjenu 83.131.131.89 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: Rođen je u obitelji istarskog emigranta, agronoma Ivana Bertoše, posljednjeg maturanta stare Hrvatske gimnazije u [[Pazin]]u. Od kasne jeseni [[1947]]. stalno je nastanjen u [[Pula\|Puli]], gdje je završio osnovnu školu i osam razreda Hrvatske gimnazije. Diplomirao je povijest s književnošću na Pedagoškoj akademiji u Puli ([[1963]].), a [[1966]]. i povijest na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u. Na tom je Fakultetu [[1981]]. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Gospodarske i društvene prilike u mletačkom dijelu Istre u doba kolonizacije XVI. i XVII. stoljeća”. Te je godine na temelju dotadašnjih radova promaknut u zvanje znanstvenoga suradnika u riječkome Zavodu za povijesne i društvene znanosti tadašnje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, odnosno u puljskoj Područnoj jedinici Zavoda. Već [[1954]]. počeo je objavljivati prozne i esejističke priloge, osvrte i bilješke u srednjoškolskim časopisima u Zagrebu i Puli. Poslije 1963. bavi se isključivo povijesnom problematikom i surađuje u znanstvenim i stručnim edicijama. Glavno područje njegovoga znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (posebice u njezinome mletačkom dijelu) od konca XV. do konca XVIII. stoljeća, te proučavanje i kritično ~~vrednovanje~~vrjednovanje istarske historiografske baštine. Bavi se i demografskom poviješću, a posebnu pozornost posvećuje kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, napose avangardnim nastojanjima francuske "[[Škola Annales\|škole Annales]]". U dva navrata ([[1985]]. i [[1989]].) boravio je na višemjesečnim specijalističkim tečajevima na L' Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales u [[Pariz]]u, te, [[1992]]., u okviru međunarodne razmjene znanstvenika, i u Istituto di Storia della Società e dello Stato veneziano i Istituto "Venezia e l'Oriente" mletačke Fondazione Giorgio Cini. U tom je razdoblju nastupao na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Vršio je istraživanja u fondovima mnogih domaćih i inozemnih arhiva. Član je Société de Demographie historique u Parizu, Società italiana di demografia storica ([[Bologna]]-[[Firenca\|Firenze]]), Povijesnog društva Istre, itd. Njegovi znanstveni radovi o [[Istra\|Istri]] i sjevernojadranskome akvatoriju zapaženi su i u stranome svijetu, napose u susjednoj [[Italija\|Italiji]], pa su gotovo izravno uneseni i u poglavlja o Istri u sintezu mletačke povijesti (usp. [[G. Cozzi]] - [[M. Knapton]] - [[G. Scarabello]], La Repubblica di Venezia nell'età moderna: dal 1517 alla fine della Repubblica) u prestižnom izdanju nakladničke kuće Utet ([[Torino]] 1992.). Godine [[1986]]. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika, a [[1993]]., osim što je nastavio znanstvenoistraživački rad u Zavodu za povijesne i društvene znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], postaje i redovitim profesorom Pedagoškoga (danas Filozofskog) fakulteta u Puli. Za znanstvenog je savjetnika potvrđen [[15. prosinca]] [[1999]]. čime je to zvanje trajno zadržao. Godine [[1990]]. izabran je za Akademijina člana suradnika. Njegova biografija s popisom radova te je godine objelodanjena u [[Ljetopisu]], knj. 94 (str. 483-491). Puljski časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja “Istra” posvetio mu je opsežan tematski blok (1986., br. 5).

Miroslav Bertoša: razlika između inačica