Inačica od 16. svibnja 2022. u 23:39 uredi Ponor (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 12.165 edits m Ponor zaštićuje "Stupnik": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 16. kolovoza 2022. u 21:39 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 16. kolovoza 2022. u 21:39 (UTC))) ← Starija izmjena		Inačica od 29. svibnja 2022. u 14:04 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m pravopis, replaced: izmedu → između (2) Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 15: Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa [[Sveta Nedelja\|Svetom Nedeljom]], a na zapadu sa [[Samobor]]om. Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom ~~izmedu~~između stare i nove autoceste Zagreb - [[Karlovac]]. Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici [[katastarska općina\|katastarske općine]] Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje [[Lučko]] te nasalje Žitarka koje pripada [[Sveta Nedelja\|Svetoj Nedelji]] nalazi se u katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu [[Zagreb]]u, konačno je riješen tek [[2003.]]godine. Redak 40: U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline [[Sava\|Save]]), rubom koje je nekada išla rimska cesta ([[Aemona\|Aemana]] ([[Ljubljana]]) - Siscia ([[Sisak]]). Te stare ceste ostale su u uporabi još dugo u [[Srednji vijek\|Srednjem vijeku]]. U 5. i 7. stoljeću, kad [[Rimsko Carstvo\|Rimsko carstvo]] nije više uspijevalo braniti svoje granice, ovim putevima prolazili su novi narodi - [[barbari]], koji su rušeći i uništavajući nadirali u tople kultivirane krajeve [[Južna Europa\|južne Europe]]. Zadnji su došli naši hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr. Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine [[1192.]] Okićka župa prostirala se ~~izmedu~~između [[Sava\|Save]] i [[Pokuplje\|Pokuplja]] i uključivala područje koje je tek osnovana [[Zagrebačka biskupija]] organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki [[dekanat]] (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu [[Zagrebačka županija\|Zagrebačku županiju]]. U to vrijeme (13. – 14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih [[seljak]]a. Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim utjecajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se dvije jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su tražile i našle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. st. našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije, daruje Doroteja [[Frankopan]]-Henning [[1472.]] svoje posjede u Stupniku zagrebačkim [[dominikanci]]ma, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić [[Franjo Tahi]]. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari [[1573.]] uključili u [[Seljačka buna\|Seljačku bunu]]. Mađarska plemićka obitelj [[Erdody]] dolazi u posjed Okićke gospoštije, a Erdody su čak bili pokrovitelji Stupničke župe od [[1615.]] i dalje.

Stupnik: razlika između inačica