Černobilska katastrofa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 86.32.49.131 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
mNema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
||
Redak 5:
'''Černobilska nesreća'''; '''Černobyljska nesreća'''; poznata kao i '''Černobilska katastrofa'''; je sovjetska nuklearna nesreća koja se 1986. godine zbila u bivšoj [[Sovjetski Savez|Sovjetskoj Ukrajini]] na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.
Dana
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora [[Ukrajina|Ukrajine]] te jugozapadnih prostora [[Rusija|Rusije]], čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad [[Skandinavija|Skandinavijom]] u sjevernim dijelovima [[Europa|Europe]].
Redak 13:
==Uzroci nesreće==
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran [[dizajn]] sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, u subotu,
Među [[čimbenici]]ma koji su doprinijeli nesreći su i neadekvatno obučeni [[djelatnici]] elektrane. Direktor '''V. P. Brjuganov''' je prije transfera u černobilsku [[nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] radio u [[termoelektrana|termoelektrani]] na [[ugljen]]. Glavni inženjer '''Nikolaj Fomin''' također je imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. '''Anatolij Djatlov''', zamjenik glavnog inženjera, pretežno je imao iskustva s nuklearnim reaktorima u podmornicama. Djatlov je nakon nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje dizajneri reaktora namjerno propustili napomenuti da su reaktori nestabilni pri pojedinim opsezima rada. [[Operateri]] također nisu bili svjesni mane ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipki. Naime, dio kontrolnih šipki, koje apsorbiraju [[neutron]]e i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, bio je napravljen od [[grafit]]a, i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tekućine koja hladi [[reaktor]]. Zbog ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovelo do kratkotrajnog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.
Redak 38:
U Černobilskom reaktoru 4 se trenutačno nalazi oko 135 tona visoko radioaktivnog [[uran]]a i [[plutonij]]a. Zračenje koje dolazi iz te radioaktivne mase uzrokuje deformacije strukture metala od kojega je [[sarkofag]] izrađen. Danas radijacija 100 metara od reaktora iznosi oko 500 mili Roentgena/h. To je oko 50.000 puta veća količina zračenja od "normalne". Na dvadesetoj godišnjici ove katastrofe upozoreno je da sarkofag koji štiti reaktor "nije bez roka trajanja" (procjenjuje se da mu je rok do 30 godina, a 20 je već prošlo), te da ga treba popravljati i nadograđivati.
Černobilska katastrofa pokrenula je borbu europskih organizacija protiv europskih nuklearnih postrojenja i buđenje dublje ekološke svijesti koja se proširila cijelim svijetom. Godine 2000., američki predsjednik
Godine 2007. potpisan je ugovor između [[Ukrajina|ukrajinskih vlasti]] i [[Francuska|francuskog]] konzorcija «Norvark» kojim se u 2010. namjerava započeti izgradnja novog zaštitnog [[sarkofag]]a, čija se vrijednost i troškovi izrade kreću oko 505 milijuna [[američki dolar|američkih dolara]]. Cjelokupan [[projekt]] je u 2009. bio predstavljen i odobren od ukrajinskog Državnog nuklearno-regulatornog vijeća. Novi [[sarkofag]] će biti izrađen prema najvišim sigurnosnim standardima i njegov rok trajanja će biti najmanje 100 [[godina]].
| |||