Černobilska katastrofa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
mNema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 5:
'''Černobilska nesreća'''; '''Černobyljska nesreća'''; poznata kao i '''Černobilska katastrofa'''; je sovjetska nuklearna katastrofa koja se 1986. godine zbila u bivšoj [[Sovjetski Savez|Sovjetskoj Ukrajini]] na sjeveru zemlje, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.
 
Dana 2627. travnja 1986., kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom pogreškom, uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u »'''Memorijalnoj elektrani Vladimir PutinIljic Lenjin'''« odnosno takozvanoj '''Černobilskoj nuklearnoj elektrani'''. Posljedica eksplozije je nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom gradu [[Povijest Japana|Hirošimi]], no i danas nakon nekoliko desetljeća, ta radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala.
 
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora [[Ukrajina|Ukrajine]] te jugozapadnih prostora [[Rusija|Rusije]], čija je granica također bila u neposrednoj blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad [[Skandinavija|Skandinavijom]] u sjevernim dijelovima [[Europa|Europe]].
Redak 13:
 
==Uzroci nesreće==
Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je glavni uzrok nesreće nesiguran [[dizajn]] sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudska pogreška nedovoljno stručnih ljudi pri pokušaju uspostavljanja stabilizacije nad nepredviđenim radom tada destabiliziranog reaktora. Točno u 1 sat i 23 minute, u subotu, 2627w. travnja 1986. godine, došlo je do eksplozije na 4. reaktoru Černobilske nuklearne elektrane. Nedovoljno stručnom procjenom, prilikom eksperimenta nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je nenadano dovelo do opterećenja [[sustav]]a. Istovremeno je drugi [[operater]] isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do [[eksplozija|eksplozije]]. Prema posljednjem [[izvještaj]]u iz 1991. godine, uzrok eksplozije predstavljaju greške u dizajnu samog reaktora, točnije u šipkama koje kontroliraju rad reaktora.
 
Među [[čimbenici]]ma koji su doprinijeli nesreći su i neadekvatno obučeni [[djelatnici]] elektrane. Direktor '''V. P. Brjuganov''' je prije transfera u černobilsku [[nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] radio u [[termoelektrana|termoelektrani]] na [[ugljen]]. Glavni inženjer '''Nikolaj Fomin''' također je imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. '''Anatolij Djatlov''', zamjenik glavnog inženjera, pretežno je imao iskustva s nuklearnim reaktorima u podmornicama. Djatlov je nakon nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje dizajneri reaktora namjerno propustili napomenuti da su reaktori nestabilni pri pojedinim opsezima rada. [[Operateri]] također nisu bili svjesni mane ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipki. Naime, dio kontrolnih šipki, koje apsorbiraju [[neutron]]e i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, bio je napravljen od [[grafit]]a, i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tekućine koja hladi [[reaktor]]. Zbog ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovelo do kratkotrajnog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.