Inačica od 2. srpnja 2022. u 05:40 uredi Fmartinkovic (razgovor \| doprinosi) 17 edits Poporavljeni su osnovni parazitološki izrazi te ispravljeni netočni. Izbačeni izrazi "tvrdi" i "meki" krpelji iz teksta, "životni" u "razvojni" ciklus, netočne pojedinosti u odlomcima "razvojni ciklus, pronalaženje krpelja odstranjivanje krpelja". Krpelji ne prenose bolesti, oni prenose uzročnika bolesti itd. Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 2. srpnja 2022. u 14:35 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 294.759 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: uklonjeno uređivanje Novija izmjena →
Redak 19: [[Nuttalliellidae]] }} '''Krpelji''' (Ixodida) su [[nametnik\|nametnici]] koji parazitiraju na ~~nositelju~~domaćinu i prenose veći broj uzročnika bolesti. Domaćin može biti [[čovjek]] ili bilo koji [[viši sisavci\|viši sisavac]], npr. [[pas]], [[mačka]], [[govedo]], kao i [[ptice]] i [[gmazovi]]. == Podjela krpelja == Redak 29: Krpelji se dijele se u 3 porodice: * [[Tvrdi krpelji]] Krpelji šikare - ([[Ixodidae]]) * [[Meki krpelji]], Krpelji nastambe - ([[Argasidae]]) * [[Nuttalliellidae]] - sa samo jednom vrstom - [[Nuttalliella namaqua]] == Razvojni ciklus krpelja == Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na ~~nositelja~~domaćina te traži adekvatno mjesto za sisanje krvi. Kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, mirisom doziva mužjaka (to vrijedi samo za neke vrste krpelja). Mužjak je malen krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju (npr., ''Ixodes ricinus''). Neko vrijeme nakon [[oplodnja\|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo visiti na ženki. Ženka tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u ~~nositelja~~domaćina. To izaziva [[upala\|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju. Nakon što završi s hranjenjem, trbuh ženke krpelja je pun hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina do tisuća "otrovnih" jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba. Redak 58: Ako prilikom vađenja u koži ostane "glava krpelja" (helicere i hipostom predstavljaju tzv. "glavu" tj. usne organe koji jedini mogu ostati u ubodnoj rani. Sam izraz "glava" je netočan naziv), lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom. Ili jednostavno ostaviti u ubodnoj rani i pričekati da organizam izbaci sam. Do prijenosa uzročnika bolesti neće doći. Krpelje nikako ne valja gušiti razno-raznim uljima (bez zraka mogu dosta dugo opstati), lakovima za nokte, benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Mažući ga takvim tvarima se postiže da se krpelj uguši, otpusti i da ga se bez problema može odstraniti, no povraća sadržaj probavnog sustava u ubodnu ranu ~~nositelja~~domaćina, a s time i uzročnike bolesti. == Uzročnike bolesti koje krpelj prenosi ==

Krpelji: razlika između inačica