Inačica od 4. srpnja 2022. u 06:52 uredi Fmartinkovic (razgovor \| doprinosi) 17 edits uklanjanje izmjene 6423797 suradnika Fmartinkovic (razgovor) Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje ← Starija izmjena		Inačica od 4. srpnja 2022. u 06:53 uredi ukloni ovu izmjenu Fmartinkovic (razgovor \| doprinosi) 17 edits uklanjanje izmjene 6423729 suradnika Zeljko (razgovor) Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje Novija izmjena →
Redak 19: [[Nuttalliellidae]] }} '''Krpelji''' (red: Ixodida) su [[nametnik\|nametnici]] koji parazitiraju na ~~domaćinu~~nositelju i prenose veći broj uzročnika bolesti. ~~Domaćin~~Nositelj može biti [[čovjek]] ili bilo koji [[viši sisavci\|sisavac]], npr. [[pas]], [[mačka]], [[govedo]], no isto tako i [[ptice\|ostali kralježnjaci poput ptica]] i [[gmazovi\|gmazova]]. == Sistematika krpelja == Redak 34: == Razvojni ciklus krpelja<ref>{{Citiranje weba\|title=Medical and Veterinary Entomology - 3rd Edition\|url=https://www.elsevier.com/books/medical-and-veterinary-entomology/mullen/978-0-12-814043-7\|access-date=2022-07-03\|website=www.elsevier.com}}</ref> == Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na ~~domaćina~~nositelja te traži adekvatno mjesto za sisanje krvi. Kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, feromonima doziva mužjaka (to vrijedi samo za neke vrste krpelja). Mužjak je malen krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju (npr., ''Ixodes ricinus''). Neko vrijeme nakon [[oplodnja\|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo na ženki. Ženka tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u ~~domaćina~~nositelja. To izaziva [[upala\|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju. Nakon što završi s hranjenjem, trbuh ženke krpelja je pun hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina do tisuća "otrovnih" jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba. Redak 58: Ako prilikom vađenja u koži ostane "glava krpelja" (helicere i hipostom predstavljaju tzv. "glavu" tj. usne organe koji jedini mogu ostati u ubodnoj rani. Sam izraz "glava" je netočan naziv), lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom. Ili jednostavno ostaviti u ubodnoj rani i pričekati da organizam izbaci sam. Do prijenosa uzročnika bolesti neće doći. Krpelje nikako ne valja gušiti razno-raznim uljima (bez zraka mogu dosta dugo opstati), lakovima za nokte, benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Mažući ga takvim tvarima se postiže da se krpelj uguši, otpusti i da ga se bez problema može odstraniti, no povraća sadržaj probavnog sustava u ubodnu ranu ~~domaćinu~~nositelja, a s time i uzročnike bolesti. == Uzročnike bolesti koje krpelj prenosi ==

Krpelji: razlika između inačica