|
[[Nuttalliellidae]]
}}
'''Krpelji''' (red: Ixodida) su [[nametnik|nametnici]] koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj uzročnika bolesti. Domaćin<ref>[https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/krpelji-kako-se-zastititi/ Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Krpelji – kako se zaštititi] pristupljeno 3. srpnja 2022</ref> može biti [[čovjek]] ili bilo koji [[viši sisavci|viši sisavac]], npr. [[pas]], [[mačka]], [[govedo]], no isto takokao i [[ptice|ostali kralježnjaci poput ptica]] i [[gmazovi|gmazova]].
== SistematikaPodjela krpelja ==
[[Latinski jezik|Latinsko]] ime za krpelje je "ixodides". Krpelji spadaju u skupinu [[člankonošci|člankonožaca]] iz reda [[Acarina]] (acari).
Krpelji spadaju u koljeno Arthropoda ([[člankonošci|člankonožaca]]), podkoljeno Chelicerata, razred Arachnida (paučnjaka), nadred Parasitiformes i red Ixodida (Metastigmata)<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruggiero|first=Michael A.|last2=Gordon|first2=Dennis P.|last3=Orrell|first3=Thomas M.|last4=Bailly|first4=Nicolas|last5=Bourgoin|first5=Thierry|last6=Brusca|first6=Richard C.|last7=Cavalier-Smith|first7=Thomas|last8=Guiry|first8=Michael D.|last9=Kirk|first9=Paul M.|date=29. tra 2015.|title=A Higher Level Classification of All Living Organisms|url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0119248|journal=PLOS ONE|language=en|volume=10|issue=4|pages=e0119248|doi=10.1371/journal.pone.0119248|issn=1932-6203|pmc=PMC4418965|pmid=25923521}}</ref>.
Radi se o grinjamasrodnicima koje spadaju u istu skupinu kao s paucima i škorpionima[[pauk]]a (imaju osam nogu), dugački sudugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje. Ima ih višeoko od300 707 <ref>{{Citiranje knjige|url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-94-007-7497-1|title=The Hard Ticks of the World|language=en|doi=10.1007/978-94-007-7497-1}}</ref>vrsta.
KrpeljeKrpelji sačinjavajuse tridijele se u 3 porodice:
* Krpelji[[Tvrdi krpelji]] - krpelji šikare - ([[Ixodidae]])
* Krpelji[[Meki krpelji]] - krpelji nastambe - ([[Argasidae]])
* [[Nuttalliellidae]] - sa samo jednom vrstom - [[Nuttalliella namaqua|''Nuttalliella namaqua'']]
Pridjev "tvrd" odlično odgovara opisu (ixodidae). Krpelja koji se nije preobrazio pijući [[krv]] domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.
== Razvojni ciklus krpelja<ref>{{Citiranje weba|title=Medical and Veterinary Entomology - 3rd Edition|url=https://www.elsevier.com/books/medical-and-veterinary-entomology/mullen/978-0-12-814043-7|access-date=2022-07-03|website=www.elsevier.com}}</ref> ==
Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na domaćina te traži adekvatno mjesto za sisanje krvi. Kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, feromonima doziva mužjaka (to vrijedi samo za neke vrste krpelja). ▼
== Životni ciklus psećeg krpelja ==
Mužjak je malen krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju (npr., ''Ixodes ricinus''). Neko vrijeme nakon [[oplodnja|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo na ženki. ▼▲Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na domaćinapsa tei traži adekvatno mjesto za sisanje krvi. Kadakada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, feromonimamirisom doziva mužjaka (to vrijedi samo za neke vrste krpelja).
▲Mužjak je malen i crn krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju (npr., ''Ixodes ricinus''). Neko vrijeme nakon [[oplodnja|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo visiti na ženki.
Ženka tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina. To izaziva [[upala|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju. ▼
▲ŽenkaOplođena tijekomženka pušta [[hormon]]e rasta i počne se naglo povećavati. Tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina. To izaziva [[upala|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju.
Nakon što završi s hranjenjem, trbuh ženke krpelja je pun hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina do tisuća "otrovnih" jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba. ▼
▲Nakon što završi s hranjenjem, trbuhmješina ženke krpelja je punpuna hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina do tisuća "otrovnih " jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba.
== Pronalaženje krpelja ==
Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je [[koža]] vlažnija i mekša, kao što je na primjer: [[koža]] trbuha, prepona, pazuha i iza uha.
Kod [[Psi|pasa]] krpelje se može pronaći na prednjem dijelu tijela, npr.,poglavito vratu i glavi.
== Odstranjivanje krpelja ==
Krpeljima se mogu infestiratizaraziti svi kralježnjaci ljudi koji se kreću u prirodi, ljudi,te životinje kao što su psi, mačke, goveda, divlje životinje i sl.
Nakon što pronađete parazitanametnika na svojoj koži ili u krznu vašega ljubimca, lagano razmaknite krzno oko njeganametnika. Potom gajednim brzim pokretom obuhvatite krvopiju s dva prsta, lagano zaokrećite (us biloglavninom kojupritiska stranukod glave) i izvlačitepovucite ga van.
Za skidanje krpelja sa psa postoje i specijalna [[kliješta]]-pinceta. Njih se može nabaviti u trgovini kućnim ljubimcima. [[Pinceta]] u obliku kemijske olovke je svinuta tako da zaobiđe tijelo krpelja i uhvati ga odmah uz kožu za glavu. Lagano uvrtanje lijevo-desno je dovoljno da se krpelj otpusti, nakon čega ga lagano povučete van.
Krpelji se ne "zakopavaju" spiralno, već imaju rilce kao harpun. Vaditi ih kružnim pokretima nije praktično.
Ako prilikom vađenja u koži ostane "glava krpelja" (helicere i hipostom predstavljaju tzv. "glavu" tj. usne organe koji jedini mogu ostati u ubodnoj rani. Sam izraz "glava" je netočan naziv), lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom. Ili jednostavno ostaviti u ubodnoj rani i pričekati da organizam izbaci sam. Do prijenosa uzročnika bolesti neće doći.
Ako prilikom vađenja u koži ostane glava krpelja, lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom.
Krpelje nikako ne valja gušiti razno-raznim uljimauljem (bez zraka mogu dosta dugo opstati), lakovimatrovati zainsekticidima, nokte,omamljivati benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Mažući ga takvimalkoholom ili nekim drugim hlapljivim tvarimasredstvom se postiže da se krpelj uguši, otpusti i da ga se bez problema može odstraniti, no povraćapopuštajući sadržajzahvat probavnogza sustavakožu ukrpelj ubodnuse ranucijeli domaćinuopusti, a sjer timeje inapet uzročnike(ponaša se kao balon) - povraća utrobu u bolestidomaćina.
== Uzročnike bolestiBolesti koje krpelj prenosi ==
Najopasnije uzročnike bolesti koje krpelj može prenijeti na čovjeka su rikecije i virusi (npr., uzročnik lajmske [[lyme borelioza|borelioze]] i [[krpeljni meningoencefalitis|krpeljnog meningoencefalitisa]]. Za pse je najopasnijinajopasnija uzročnik babezioze (piroplazmoze), tj., ''Babesia canis'' koju prenosi krpelj ''Dermacentor reticulatus[[babesija]].''
Zaštita od krpelja i/ilimoguća odje uzročnikana bolestidva načina:
* uporaba repelenata prije odlaska u prirodu
** krpeljni meningoencefalitis - cijepljenje se provodi po shemi:
**# doza zimi (siječanj - veljača)
**# doza tri3 mjeseca po prvoj dozi
**# doza godinu dana po prvoj dozi
**# obnova cjepiva svake tri3 godine
== Izvori ==
| 