Trg Petra Preradovića (Zagreb): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
m Juraj → Jurja (via JWB)
Redak 14:
 
Lokacija trga (A trg ili Margaretski trg) utvrđena je regulatornom osnovom iz [[1887.]] godine, odluka o njegovu uređenju bit će donesena tek 1895. godine, kada je parcelizirano zakladno zemljište. Godine 1897. srušene su sve kuće između Margaretske i Preobraženske, a trg će dobiti današnji naziv Trg Petra Preradovića. Godinu dana nakon toga započela je izgradnja kuća uz istočni obod trga. Uz sjeveroistočni obod izgrađena je prema projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] monumentalna [[Palača Prve hrvatske štedionice|palača Prve hrvatske štedionice]], a uz jugoistočni palača Farkaš arhitektonskoga biroa Hönigsberg & Deutsch (Bogovićeva 9/ Preradovićev trg 2). Izgradnjom dviju palača definitivno je utvrđen građevni pravac Bogovićeve ulice.
Zapadni obod Preradovićeva trga počeo se formirati znatno ranije i njegovo će oblikovanje trajati sve do tridesetih godina 20. stoljeća. Među prvima na zapadnom obodu trga 1886. godine izgrađena je kuća Granitz koju je 1886. godine, po projektu [[Hermann Bollé|H. Bolléa]], podigao poznati tiskar i izdavač [[Ignjat Granitz]] (Preradovićev trg 6). Uz nju se prvobitno nalazila jednokatnica u kojoj je bilo [[kino]] ''Metropol''. Na njezinu je mjestu 1937. godine prema projektu Antuna Ulricha izgrađena monumentalna modernistička šesterokatnica (Preradovićev trg 4–5). Posljednja u tom nizu uglovna je palača Ehrlich. Građena 1923. godine prema projektu Huga Ehrlicha (Preradovićev trg / Varšavska 2–4). Prema sjeveru, u Preobraženskoj ulici, na taj se niz nastavljaju palača Centralne eskomptne banke i mjenjačnice Dioniza Sunka iz 1920. godine (Preobraženska 9) i zgrada pravoslavne općine Stanka Kliske i JurajaJurja Denzlera iz 1930. godine (Preobraženska 2 /Ilica 9).<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/342/Iz%2019.%20u%2021.%20stolje%C4%87e%3F/ Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402111319/http://www.matica.hr/vijenac/342/Iz%2019.%20u%2021.%20stolje%C4%87e%3F/ |date=2. travnja 2015. }}, ''Vijenac'', Broj 342, 12. travnja 2007., ISSN 1330-2787</ref>
 
Na sjevernom kraju trga je [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg]], sagrađena [[1866.]] godine. Južni obod trga označen je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom [[1873.]] – [[1874.]] Zanimljivo je, da je zbog njega došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Grad je odbio zahtjev građana i dozvolio gradnju palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz [[1865.]] godine. Tako je trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.