Međugorski fenomen: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m oph. (diffedit)
Redak 1:
[[Datoteka:Cross on Križevac in Međugorje.jpg|mini|Križ na Križevcu]]
Navodna ukazanja'''Ukazanja u Međugorju''' započela su [[24. lipnja]] [[1981.]] godine, kada je šestero djece, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović izvijestilo o ''ukazanju'' [[Sveta Marija|Majke Božje]] na [[Pobrdo|brdu Crnica]] u [[Međugorje|Međugorju]].<ref>http://www.medjugorje.ws/hr/apparitions/</ref>. Institucijska tijela vatikanske Kongregacije za nauk vjere do danas o navodnim ukazanjima nisu ponudila službeni stav (osim dopisa kojegakoji je objavio T. Bretone, tajnik Kongregacije za nauk vjere).<ref>Dopis nadbiskupa T. Bertonea br. 154/81-06419 msgr. Gilbertu Aubryju. Kutleša, Dražen. 2001. ''Ogledalo pravde.'' Biskupijski odrinarijat u Mostaru. Mostar. </ref> Od službenih crkvenih dokumenata o "ukazanjima" postoji tek ''Izjava'' Biskupske konferencije, koja je 10. travnja u Zadru zaključila da se na temelju "...dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama".<ref>Zašto se JUTARNJI uopće smatra kompetentnim komentirati događaje iz MEĐUGORJA?! https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/zasto-se-jutarnji-uopce-smatra-kompetentnim-komentirati-dogadaje-iz-medugorja-811546/ </ref>, ali postoje brojne knjige i osvrti svećenika, biskupa i nadbiskupa izravno povezanih s istraživanjima toga događaja.
Prva ukazanja dogodila su se neposredno nakon sukoba između franjevačke provincije i biskupije u Mostaru. Suprotno dekretu iz 1975. i dogovoru između biskupa Žanića i franjevačkoga provincijala Pejića, dvojica franjevaca nastavila su svećenički djelovati u filijalama koje su pripale novopodignutoj katedralnoj župi. Po mišljenju dr. Mate Zovkića, spomenuti je sukob imao izravan utjecaj na događaje u lipnju 1981. godine.<ref>Zovkić, Mate. 1993. Problematični elementi u fenomenu Međugorja. Bogoslovska smotra 62 (1/2), str. 76-87.</ref>
 
Ukazanja šestero "''vidjelaca"'' nastavila su se i sljedećih godina, a s povećanim brojem ukazanja Međugorje je postalo jedno od najposjećenijih marijanskih hodočasničkih odredišta u svijetu. Međutim, u idućim godinama sve učestalija "''viđenja"'' više nisu bila vezana samo uz Međugorje. "''Vidjelice'' i ''vidioci"'' počeli su obilaziti po svijetu, a ukazanja su im se nastavila pričinjati bez obzira gdje se nalazili.
 
== Stav socijalističkih vlasti i progon ==
Franjevci i svećenici Tomislav Vlašić, Jozo Zovko, Slavko Barbarić i Ljudevit Rupčić upozoravali su na progon jugoslavenskih službi, i na njihova nastojanja da se informacije o Međugorju prestanu širiti.
 
Visoki dužnosnik SR BiH i [[KPJ|partijski]] ideolog [[Branko Mikulić]] svom je govoru na Tjentištu [[4. srpnja]] [[1981.]], na ondašnji državni praznik [[Dan borca]], okupljenim novinarima bez ustezanja izjavio "da su međugorsku Gospu izmislili kleronacionalisti". I drugi su visoki komunistički dužnosnici u [[SR BiH]] nastojali umanjiti važnost ukazanja ili ih ismijati u javnom prostoru. Ondašnji član Predsjedništva SRBiH [[Ivo Jerkić]] na jednome je skupu u Čitluku jasno zaprijetio, etiketiravši međugorski događaj i ljude u svezi s njime još težim atributom - [[ustaše|ustaštva]], otvoreno navješćujući sudsku presudu: "''Očigledno je da ono što se događa i kaže u raznim propovijedima, ispisanim parolama na raznim predmetima, pa sve do ustaških pjesama na povratku s proštenja, ne spada u domene vjere. Ako to ima političku boju i ako se želi manifestirati politički, onda se i mi s tim pravom miješamo u taj posao.''"<ref name="krupljani"/> Nedugo nakon Jerkićevih izjava, iste večeri (17. kolovoza 1981.), fra Jozo Zovko uhićen je i odveden u istražni zatvor mostarskog Okružnog suda.<ref name="krupljani">[http://www.krupljani.ba/kolumne/3232-Milan-Vukovi%C4%87-Branko-Mikuli%C4%87-je-prvi-dao-etiketirati-Me%C4%91ugorje Krupljani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Milan Vuković: Branko Mikulić je prvi dao etiketirati Međugorje, autor članka Zoran Krešić, preuzeto iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]''</ref>{{bolji izvor}}
Pred sudom je fra Jozu Zovka branio odvjetnik [[Milan Vuković]].<ref name="krupljani"/> [[Namješteni sudski postupak]] koji je uslijedio bio je jedinstven po tome što je sadržaj [[Sveto pismo|Svetog pisma]] (Biblije) postao dijelom optužbe i kazne koju je sud izrekao jednom fratru, za tekst koji fratri i svi ini službenici [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] svakodnevno čitaju.<ref name="krupljani"/>Ondašnje [[SFRJ|jugoslavenske komunističke vlasti]] nadale su se uhićenjem fra Joze Zovka zataškati Međugorska ukazanja i zaustaviti priljev hodočasnika iz cijelog svijeta u Međugorje.<ref name="krupljani"/>
 
Redak 18:
 
Teološki problemi
Poruke koje je "Gospa" preko "vidioca" slala već prvih nekoliko mjeseci bile su u suprotnosi s temeljima kršćanske vjere i Katoličke crkve. Primjerice, "Gospa" djeci otkriva da je uzašla u nebo prije smrti (teološki problem o kojem se u Crkvi raspravlja više od tisuću godina). "Gospa" govori da su "sve vjere pred Bogom iste"<ref>Vlašić, Tomislav. 1981. ''Kronika ukazanja'', 1. listopada 1981.</ref> (vidjelica ovdje ne prenosi odgovor na upit jesu li sve vjere "dobre", nego skolastički razlučuje da su sve vjere pred Bogom "iste"). Mnoštvo je sličnih primjera u kojima djeca ("vidioci") daju potpuno infantilne komentare i navodne odgovore koje su čuli od "prikaze".<ref>Usp. Kutleša 2001: 135-138.</ref>
 
== Ukazanja u drugim mjestima oko Međugorja ==
Uz "ukazanja" u Međugorju, početkom 801980-ih godina počele su se pojavljivati slične pojave i u drugim hercegovačkim selima. Izvrtanja gospinihGospinih slika i ukazanja drugim "vidiocima" (primjerice u Izbičnom i Mostaru). Međutim, Međugorski su ih "vidioci" ubrzo označili lažnima.{{ni}}
 
== Međugorska ukazanja u popularnoj kulturi==
Redak 35:
 
== Literatura ==
* Kutleša, Dražen. 2001. ''Ogledalo pravde''. Biskupijski odrinarijat u Mostaru. Mostar.
 
* Zovkić, Mate. 1993. Problematični elementi u fenomenu Međugorja. ''Bogoslovska smotra'' 62 (1/2), 76-87.
 
* Bulat, Nikola. 2006. ''Istina će vas osloboditi''. Mostar, Biskupski ordinarijat. Mostar.
 
== Izvori ==