Oktant: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
raspoređivanje slika |
m popravci prijevoda |
||
Redak 1:
{{dz|[[{{PAGENAME}} (zviježđe)]]|istoimeno zviježđe}}
[[Datoteka:Oktant.jpg|mini|250px|Oktant. Čini se da ovaj instrument, s oznakom ''Crichton - London, prodaje J Berry, Aberdeen'', ima okvir od [[Ebanovina|ebanovine]] s ljestvicom od [[Bjelokost|slonovače]], [[Vernier ljestvica|nonijusom]] (ikrometarski bubnjić )i pločicom za potpis. Nosači kazaljke i ogledala su od mesinga. Umjesto upotrebe teleskopa za viziranje, ovaj instrument ima iglu za viziranje.]]
'''Oktant''' (prema [[latinski|lat.]] octans, [[genitiv]] octantis: osmi) ili '''reflektirajući [[kvadrant (instrument)|kvadrant]]''', je [[mjerni instrument]] koji se prvenstveno koristi u [[Navigacija|navigaciji]]. To je vrsta [[Reflektirajući instrument|reflektirajućeg instrumenta]]. Instrument je danas zastario, a njime se mjerila visina [[Sunce|Sunca]] i drugih jarkih nebeskih tijela nad [[obzor]]om. Djeluje na istom načelu kao i [[sekstant]], no mehanički je izveden kao osmina kruga.
== Etimologija ==
Naziv ''oktant'' potječe od latinske ''riječi octans'' što znači ''
''Reflektirajući kvadrant'' proizlazi iz instrumenta koji koristi zrcala za reflektiranje
== Podrijetlo oktanta ==
Redak 25:
Luk od 45° instrumenta (PQ) je [[matura (instrument)|graduiran]] s 90 podjela od po pola stupnja. Svaki takav dio bio je podijeljen na 60 dijelova, a svaki dio dalje podijeljen na šestine. Zbog toga je luk u stupnjevima, minutama i šestinkama minute (10 sekundi). Stoga bi instrument mogao imati očitanja interpolirana na 5 sekundi luka. Ova finoća stupnjevanja moguća je samo zbog velike veličine instrumenta - sam teleskop za gledanje bio je dugačak 90 do 120 cm.
''[[Teleskop]] za viziranje'' (AB), dugačak 90 do 120 cm, bio je montiran duž jedne strane instrumenta. ''Zrcalo horizonta'' bilo je fiksirano pod kutom od 45° ispred [[Objektiv|leće objektiva]] teleskopa (G). Ovo je zrcalo bilo dovoljno malo da promatraču omogući da vidi sliku u zrcalu s jedne strane i da vidi izravno ispred sebe s druge strane.
[[Datoteka:Newton_quadrant_detail.png|mini|250px|Detalji zrcala na Newtonovom reflektirajućem kvadrantu, pokazujući putove svjetlosti (crveno) kroz instrument. Ova je slika okrenuta za 90° suprotno od kazaljke na satu u odnosu na gornju.]]
Kad su dva zrcala paralelna, indeks pokazuje 0°. Pogled kroz teleskop gleda izravno naprijed s jedne strane, a pogled iz zrcala G vidi istu sliku reflektiranu iz zrcala H (vidi detaljni crtež desno). Kada se poluga indeksa pomakne od nule do velike vrijednosti, ''ogledalo indeksa'' odražava sliku koja je u smjeru od izravne linije gledanja. Kako se pomak kazaljke povećava, linija pogleda za indeksno zrcalo pomiče se prema S (udesno na slici detalja). Ovo pokazuje mali nedostatak s ovim rasporedom ogledala. Zrcalo horizonta će blokirati pogled na indeksno zrcalo pod kutovima koji se približavaju 90°.
Duljina vizirajućeg teleskopa čini se izvanrednom, s obzirom na malu veličinu teleskopa na modernim instrumentima. Ovo je vjerojatno bio Newtonov izbor načina za smanjenje [[Kromatska aberacija|kromatskih aberacija]]
=== Izumitelji oktanta ===
Dva su čovjeka neovisno razvila oktant oko 1730.: [[John Hadley]] (1682–1744), engleski matematičar, i [[Thomas Godfrey (izumitelj)|Thomas Godfrey]] (1704–1749), staklar u [[Philadelphia|Philadelphiji]]
Dvojica drugih koji su stvorili oktant tijekom ovog razdoblja bili su Caleb Smith, engleski broker osiguranja s jakim interesom za astronomiju (1734.) i Jean-Paul Fouchy, profesor matematike i astronom u [[Francuska|Francuskoj]] (1732.).
Redak 52:
Hadleyjev drugi dizajn imao je oblik poznat modernim navigatorima. Slika s desne strane, također preuzeta iz njegove publikacije Royal Society<ref name="Hadley PTRS">{{cite journal |last=Hadley |first=John |title=The Description of a new Instrument for taking Angles |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society |volume=37 |issue=420 |pages=147–157 and plates |date=August–September 1731 |url=https://books.google.com/books?id=CcVeAAAAcAAJ&pg=147 |doi=10.1098/rstl.1731.0025|s2cid=186212825 }}</ref> prikazuje detalje.
Na kazaljku je stavio ''ogledalo''
Značajna razlika s ovim dizajnom bila je u tome što su zrcala omogućila da se instrument drži okomito, a ne vodoravno, te je omogućila više prostora za konfiguriranje zrcala bez međusobnih smetnji.
Redak 65:
* Koriste se više nijansi kako bi se omogućile različite razine sjenčanja.
* Na zrcalu horizonta nalaze se odvojena sjenila za promatranje niskog položaja sunca s vrlo svijetlim horizontom.
* Drugo zrcalo horizonta i prateća pomična ručica ([[
=== Smithov astroskop ===
Redak 71:
[[Caleb Smith (astronom)|Caleb Smith]], engleski osiguravajući posrednik s velikim interesom za astronomiju, stvorio je oktant 1734. godine. Nazvao ga je ''astroskop'' ili ''morski kvadrant''.<ref name="bedini">{{cite journal |last=Bedini |first=Silvio |title=History Corner: Benjamin King of Newport, R.I.-Part II |journal=Professional Surveyor Magazine |date=September 1997 |volume=17 |issue=6 |url=http://www.profsurv.com/archive.php?issue=17&article=184 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061121000519/http://www.profsurv.com/archive.php?issue=17&article=184 |archive-date=2006-11-21}}</ref> Koristio je fiksnu [[Prizma (optika)|prizmu]] uz indeksno zrcalo kako bi osigurao reflektirajuće elemente. Prizme su imale prednosti u odnosu na zrcala u doba kada su polirana [[Metalni spekulum|metalna zrcala s spekulumom]] bila inferiorna, a i [[posrebrivanje]] zrcala i proizvodnja stakla s ravnim, paralelnim površinama bili su teški.
Na crtežu lijevo, element horizonta (B) može biti ogledalo ili prizma. Na
Različiti dizajnerski elementi Smithovog instrumenta učinili su ga inferiornim u odnosu na Hadleyev oktant i nije se značajno koristio.<ref name="daumas" /> Na primjer, jedan problem s astroskopom bio je taj kut promatračeve linije gledanja. Gledajući prema dolje, imao je veće poteškoće u promatranju od orijentacije s glavom u normalnoj orijentaciji.
Redak 88:
== Proizvodnja oktanta ==
Rani oktanti bili su konstruirani uglavnom od drva, dok su kasnije inačice uključivale komponente od slonovače i mjedi. Najranija zrcala bila su od poliranog metala, budući da je tehnologija proizvodnje zrcala od [[Posrebrivanje|posrebrenog]] stakla s ravnim, paralelnim površinama bila ograničena. Kako su se tehnike poliranja stakla poboljšavale, počela su se proizvoditi staklena ogledala. Ovi su koristili premaze od amalgama kositra koji sadrži živu; premazi od srebra ili aluminija nisu bili dostupni sve do 19. stoljeća. Loša optička kvaliteta ranih uglačanih
[[Datoteka:Octant-scale-and-index.jpg|mini|250px|lijevo|Detalj oktanta. Ova fotografija prikazuje graduiranu ljestvicu i kraj kazaljke s nonijusom. Vijak koji se koristi za zaključavanje položaja kazaljke vidi se ispod poluge, dok je vijak za fino podešavanje ruke s lijeve strane. Desno od vrijednosti ''50'' na glavnoj skali ugraviran je SBR logo. Ljestvica je izravno graduirana u stupnjevima i trećinama stupnja (20'). Vernier može podijeliti intervale od 20' na najbližu lučnu minutu.]]
Rani oktant zadržao je neke od značajki uobičajenih za leđni štap, kao što su [[Transverzala (izrada instrumenata)|transverzale]] na ljestvici. Međutim, kao što je ugravirano, pokazalo se da instrument ima prividnu točnost od samo dvije
Oktanti su se proizvodili u velikom broju. U drvu i slonovači, njihova relativno niska cijena u usporedbi sa sekstantom od mjedi učinila ih je popularnim instrumentom. Dizajn je standardiziran s mnogim proizvođačima koji koriste identičan stil okvira i komponente. Različite trgovine mogle bi izraditi različite komponente, s drvoprerađivačima specijaliziranim za okvire, a drugima za dijelove od mesinga. Na primjer, Spencer, Browning and Rust, proizvođač znanstvenih instrumenata u Engleskoj od 1787. do 1840. (poslije 1840. djelovao je kao ''Spencer, Browning and Co.'' ) koristio je [[Jesse Ramsden|Ramsdenov]] [[Razdjelni motor|razdjelni stroj]] za proizvodnju [[matura (instrument)|stupnjevanih]] ljestvica od bjelokosti. Drugi su ih naširoko koristili, a inicijali ''SBR'' mogli su se naći na oktantima mnogih drugih proizvođača.<ref>Harriet Wynter and Anthony Turner, ''Scientific Instruments'', Studio Vista, 1975, {{ISBN|0-289-70403-0}}</ref>
Redak 107:
== Upotreba i prilagodba ==
Korištenje i podešavanje oktanta u
== Ostali reflektirajući instrumenti ==
| |||