Antun Kalac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 8:
U Pazinu se zaredio 1875. godine. Ondje je bio [[kapelan]]om do 1882. godine. Potpomagao je u svojem radu [[Pravaštvo u Istri|hrvatsko narodnjaštvo]], pa je ubrzo došao u sukob s pobornicima talijanske politike ("talijanaši"). S obzirom na to da je na čelu Tršćanske biskupije - kojoj su u ono doba pripadali Pazin i drugi dijelovi središnje Istre - bio veliki istarski preporoditelj biskup [[Juraj Dobrila]] - mogao je A. Kalac nastaviti sa svojim radom i zalaganjem. 1882. godine je premješten u [[Buzet]], gdje je bio [[župnik]]om i [[dekan]]om. 30. kolovoza 1906. opet je u Pazinu. Ondje je postavljen na dužnost [[prepozit]]a i dekana. Njegov je hrvatski preporodni rad bio iznimno snažan, a trag je ostavio na [[Buzeština|Buzeštini]] i osobito u rodnoj [[Pazinština|Pazinštini]], gdje je bio duhovnikom. Promicao je hrvatsko školstvo i branio narodna prava Hrvata u Istri. Zbog svog je rada čitavo vrijeme bio predmetom napada vladajućih talijanskih i [[talijanaši|talijanaških]] struktura.
 
Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]: [[Juraj Dobrila]], [[Matko Brajša]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Šime Kurelić]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], Šime Kurelić, [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Dinko Trinajstić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref> Kao svećenik na značajnim položajima unutar Crkve, nije u građanskim udrugama zauzimao najistaknutija mjesta poput predsjedničkih, tajničkih i uredničkih - ali je njegov doprinos u tim krugovima bio vrlo značajan i povoljan.
 
Osim što je bio duhovni, prinos hrvatstvu dao je i u književnosti. U hrvatskoj je književnosti značajan kao osoba koja je pridonijela razvitku hrvatskog pjesničkog izričaja u Istri u 19. i 20. stoljeću. Pjesme - njih ukupno oko stotinu - je objavljivao u [[Naša sloga|Našoj slozi]], često pod pseudonimom "Nadan Zorin". Osim njih, bilo je njegovih proznih i dramskih pokušaja. Pjesme su mu odražavale njegovu svijest i zauzetost za hrvatstvo.