Metalno doba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
. Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 26:
==Osobitosti==
Nakon mlađeg kamenog doba (''[[neolitik]]a'') slijedi prvo doba kovina koje nazivamo ''[[eneolitik]]'' (tzv. ''bakreno doba'' – oko 3000 pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba. [[Zlato]] i [[Bakar (element)|bakar]] bili su prvi [[metal]]i otkriveni još u [[neolit]]u. Ovi metali nalaze se u rijekama, [[stijene|stijenama]] i na površini zemlje. Vjerojatno je [[pračovjek]] posve slučajno naložio vatru te je u ohlađenomu pepelu pronašao grumuenčiće metala. Stanovnici [[Mala Azija|Male Azije]] su u 6. tisućljeću prije Krista prvi svladali umijeće izdvajanja metala iz [[ruda|rude]]. Zidali su peći od [[glina (tlo)|gline]] visoke oko dva metra, u kojima su topili rudu i izrađivali kalupe koji su služili za oblikovanje istopljenoga metala. Topljenje rude i daljna obrada metala predstavljaju početak razvitka [[metalurgija|metalurgije]]. Sječiva od bakra lako su se krivila i tupila jer je [[Bakar (element)|bakar]] mekani metal, tako da se i dalje najviše rabilo oružje od [[kamen]]a.
Umijeće izrade [[Bronca|bronce]] pojavilo se je na [[Bliski istok|srednjem istoku]] oko 3000 pr. Kr. i odatle je prešlo u [[Europa|Europu]]. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu, a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000 pr. Kr. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi slitine bakra i [[Kositar|kositra]] = bronce. [[Legura]] bronce izrađuje se od 90% bakra i 10% kositra, a taj se je omjer pokazao najboljim, pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. Brojni [[rudnik|rudnici]] bakra i kositra iz brončanoga doba u različitim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali to umijeće. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih [[izum]]a: [[kotač]]a i [[Lončarsko kolo|lončarskog kola]]. Od bronce se izrađivalo raznovrsno oruđe (npr. srpovi), ali sve više i [[oružje]] (vrhovi strijela i koplja, mačevi i bodeži) jer se osim zemljoradnika i ratara pojavilo i treće zanimanje – ratnik. Radi obrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuju kamenim [[suhozid]]om. Ta utvrđena naselja na brežuljcima nazivamo [[citadela]]ma ([[gradina (tip naselja)|gradina]]ma).
| |||