Što je povijest? (Carr): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse |
|||
Redak 115:
U proteklih 200 godina većina povjesničara vjerovala je, svjesno ili nesvjesno, da se čovječanstvo kreće ka boljem, višem: [[vigovci]] i [[liberalizam|liberali]], [[hegelijanci]] i [[marksizam|marksisti]], [[teologija|teolozi]] i [[racionalizam|racionalisti]]. ''(str. 104-105)'' Reakcija na taj stav: atmosfera strepnje i pesimizma. Teolozi koji smisao povijesti traže izvan nje same i [[skepticizam|skeptici]], koji kažu da nema smisla, da se vrijednosti ne mogu izvoditi iz činjenica, niti "'''trebalo bi'''" iz "'''jest'''". ''(str. 105)''
Što je kriterij procjene? Povjesničari se bave pobjednicima. Bave se onim što su ljudi učinili, a ne onim što su propustili učiniti. Povjesno je značajno što je uspjelo, ono što funkcionira, a ne neko načelo koje polaže pravo na univerzalnu vrijednost. Zato [[Isaiah Berlin]] hvali [[Otto von Bismarck|Bismarcka]] kao genija, a kudi [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]], [[Maximilien Robespierre|Robespierrea]], [[
Tvrdnja da se vrijednosti ne mogu izvoditi iz činjenica je djelomično točna. Ali '''sustav''' vrijednosti u nekom razdoblju ili zemlji je manje ili više oblikovan prema postojećem okruženju. Također je i obrnuta tvrdnja, da se činjenice ne mogu izvoditi iz vrijednosti, samo djelomično točna. »Kad pokušavamo doznati činjenice, pitanja koja postavljamo, a samim time i odgovori koje dobivamo, proizlaze iz našeg sustava vrijednosti.« ''(str. 109)'' »Napredak u povijesti ostvaren je međusobnom ovisnošću i prožimanjem činjenica i vrijednosti.« ''(str. 110)''
| |||