Charlie Parker: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
međuwiki, sređivanje, wikipoveznice, slika
Redak 1:
[[Slika:Charlie Parker.jpg|thumb|Charlie Parker]]
'''Charles "Bird" Parker, Jr.''' ([[Kansas City]], [[29. kolovoza]] [[1920]]. – [[New York]], [[12. travnja]] [[1955]].) bio je [[SAD|američki]] [[jazz]] [[saksofon]]ist i [[skladatelj]].
 
== Biografija ==
=== Djetinjstvo ===
Charlie Parker je odrastao je u Kansas Cityju kao jedino dijete Charlesa Parkera (pianist), po kojemu je i dobio ime. U mladim godinama nije bio sklon alkoholu[[alkohol]]u.
 
Ne zna se Parkerovo sviranje, tj. razvitak njegovog ogromnog talenta u mladim godinama. Kao teenager doživio je prometnu nesreću, a u bolnici je izmislio dodatak morfiju zbog kojeg je ubrzo postao ovisnik o heroinu[[heroin]]u. Ta će ga ovisnost pratiti kroz cijeli život, a jednom će ga zamalo i ubiti. SaS 11 godina je počeo svirati, a već sas 14 godina je osnovao školski bend. Parker onda nije svirao u formi, tj. zvučao je grozno i bio je izbačen iiz bendasastava. Nakon tog poniženja, Parker je znao vježbati i do 15 sati na dan stalno vježbajući jedno te istu melodiju u svih 12 tonaliteta, te je ubrzo savladao [[blues]] u svim tonalitetima! Tome dokazuje činjenica da je Parker najviše svirao u CIS duru (transponirano sa E dura za alt saksofon)!. Ubrzo je primljen u dva najveća jazz benda u Kansasu, a 1937. je svirao sa Jay McShann-ovim bendom, s kojim je svirao po Chicagu i NY-u.
 
=== New York ===
Godine 1939., Parker se preselio u NY, a 1942. je otišao iz McShann-ovog benda i odlučio svirati sa slavnim pijanistom Earl Hinesom. Baš te '42. - '43. godine došlo je do nagle eksplozije Bebop-a najviše zbog iskusnih muzičaraglazbenika koji nisu mogli gledati kako se amateri bogate onda već istrošenim swingom[[swing]]om. Jednom su rekli - "Želimo muzikuglazbu koju oni neće moći svirati". Tako se Bebop počeo razvijati velikim korakom najviše zahvaljujući CharlieCharlieju Parkeru.
 
=== Bebop ===
Charile Parker je bio vodeći u novonastaloj Bebop sceni. U jednom intervjuu kojeg je kasnije dao rekao je da je oko 1939. svirajući s jednim [[Gitara|gitaristom]], osmislio način sviranja pomoću kojeg može odsvirati svaku ideju koja mu se mota u glavi, koristeći proširene akorde[[akord]]e kao što su 9-ke, 11-tice i 13-tice. Iako je danas normalno da se neka tema proširi ili samo da se negdje ubaci neka lijepa devetka, jedanaestica ili trinaestica, na početku razvijanja takvog stila bila je odbačena, i to najviše od strane starih, ali i najviše iskusnih jazzista koji su cijeli život svirali "swingersku sedmicu". Baš zbog toga nisu mogli smisliti nove, proširene akorde. Ipak, bilo je nekoliko muzičaraglazbenika koji su podržavali Charlijeve "nove" akorde.
 
[[26.10. listopada]] [[1945]]. Parker je snimio longplayku koja je kasnije nazvana "najboljom sezonom jazza ikada"! Sadržavala je velike hitove kao: ''Koko'', ''Now's the time'' (12-taktni blues), ''Billie's Bounce'' i ''Thriving on a Riff''.
Iako je snimio puno genijalnih ploča, njegovo ponašanje je počelo biti jako agresivno. Nakon što je [[policija]] uhitila njegovog dilera [[Droga|drogom]], bilo mu je teško, a ponekad i nemoguće, doći do droge. Zbog toga je počeo puno piti kao zamjena za drogu. Nakon toga Parker je Parker jedva mogao stajati na nogama za vrijeme nastupa, što se jasno vidi i po njegovim snimkama u to doba. Čak se pokušao i ubiti zbog teških emocijalnih problema nastalih kada mu se dijete ugušilo. Nakon pokušaja ubojstva[[Samoubojstvo|samoubojstva]], morao je 6 mjeseci ostati u bolnici.
 
Iz bolnice je izašao čist i na drogu, i na alkohol, te napravio neke od najboljih snimki u njegovoj karijeri: ''Anthropology'', ''Confirmation'', ''Yardbird Suite'' i dr.
 
=== Jazz zvijezda ===
[[1950.-ih]] svijet jazza bio je pod Parkerovim sjajem. Njegova sola su pisana i kopirana od tisuće muzičaraglazbenika (neki su njegova sola svirali notu po notu - što jednostavno nema smisla). Godine [[1953]]. je pozvan u Torontu[[Toronto]], [[Kanada|Kanadu]], gdje je svirao s CharlesCharlesom Mingusom, BudBudom Powellom i MaxMaxom Roachom. Nažalost, termin svirke se poklapao s mečom nekih 2 slavna boksača[[boks]]ača, pa je zato bilo malo publike. Svejedno, svirka je snimljena, nazvana "Jazz at Massey Hall", te proglašena najboljom jazz snimkom ikada snimljenom uživo.
 
Parker je bio poznat i po tome što je često dolazio na pozornicu bez instrumenta[[glazbala]], te ga posuđivao u zadnji čas. Prije koncerta u Quebecu prodao je saksofon za drogu, pa su on i članovi benda morali u posljednji trenutak tražiti čovjeka koji bi mu posudio saksofon. S obzirom su imali malo vremena, Charlie je svirao na plastičnom saksofonu.
 
=== Smrt ===
Charlie je umro u smijehu gledajući komičare na [[Televizija|televiziji]]. Umro je od upale pluća i krvarenja čira nastalog zbog drogiranja i opijanja. 34-godišnji Parker je izgledao toliko star, da mu je mrtvozornik slučajno odredio 50-60 godina. Nakon smrti[[smrt]]i, 1984. , Parker je "primio" [[Grammy-evu]]jevu nagradu za životno djelo.
 
== Diskografija ==
=== Box setovi ===
* The Complete Savoy Sessions (1944.-1949.)
* The Complete Charlie Parker on Dial (1945.-1947.)
* The Complete Charlie Parker on Verve (1946.-1954.)
 
===Ostale studijske snimke: ===
* The Complete Birth of Bebop (1940.)
* Charlie Parker: A Studio Chronicle (1940.-1948.)
 
=== Snimke uživo ===
* Live at Townhall w. Dizzy (1945.)
* Yardbird in Lotus Land (1945.)
* Rapping with Bird (1946.-1951.)
* Bird and Diz at Carnegie Hall (1947.)
* The Complete Savoy Live Performances (1947.-1950.)
* Bird on 52nd Street (1948.)
* Jazz at the Philharmonic (1949.)
* Bird in Paris (1949.)
* Bird in France (1949.)
* Charlie Parker All Stars Live at the Royal Roost (1949.)
* One Night in Birdland (1950.)
* Bird at St. Nick's (1950.)
* Bird at the Apollo Theatre and St. Nicklas Arena (1950.)
* Apartment Jam Sessions (1950.)
* Charlie Parker at the Pershing Ballroom Chicago 1950 (1950.)
* Bird in Sweeden (1950.)
* Summit Meeting at Birdland (1951.)
* Live at Rockland Palace (1952.)
* At Jirayr Zorthian's Ranch, July 14, 1952 (1952.)
* The Complete Legendary Rockland Palace Concert (1952.)
* Charlie Parker: Montreal 1953 (1953.)
* The Greatest Jazz Concert Ever (1953.)
* One Night in Washington (1953.)
* Bird at the High Hat (1953.)
* Charlie Parker at Storyville (1953.)
* Jazz At Massey Hall (1953.)
 
=== Ostala snimanja ===
* The Complete Dean Benedetti recordings (1948.-1951.)
 
{{Link FA|de}}
 
[[Kategorija:Američki_glazbenici]]
 
<!--interwiki-->
 
[[ca:Charlie Parker]]
[[cs:Charlie Parker]]
[[da:Charlie Parker]]
[[de:Charlie Parker]]
[[el:Τσάρλι Πάρκερ]]
[[en:Charlie Parker]]
[[es:Charlie Parker]]
[[eo:Charlie Parker]]
[[fa:چارلی پارکر]]
[[fr:Charlie Parker]]
[[gl:Charlie Parker]]
[[io:Charlie Parker]]
[[id:Charlie Parker]]
[[it:Charlie Parker]]
[[he:צ'ארלי פרקר]]
[[hu:Charlie Parker]]
[[nl:Charlie Parker]]
[[ja:チャーリー・パーカー]]
[[no:Charlie Parker]]
[[nn:Charlie Parker]]
[[oc:Charlie Parker]]
[[nds:Charlie Parker]]
[[pl:Charlie Parker]]
[[pt:Charlie Parker]]
[[ru:Паркер, Чарльз]]
[[scn:Charlie Parker]]
[[simple:Charlie Parker]]
[[sk:Charlie Parker]]
[[sr:Чарли Паркер]]
[[fi:Charlie Parker]]
[[sv:Charlie Parker]]