RoboCop: razlika između inačica

"'''RoboCop'''" ([[SAD|eng]]. “'''RoboCop'''”) je popularni [[SAD|američki]] [[ZF]] akcijski [[film]] iz [[1987]]. kojeg je režirao [[Paul Verhoeven]]. Film jese odigrava u budučnostibudućnosti, a govori o policajcu kojeg su znanstvenici nakon udesanesreće preobrazili u [[kiborg]]a, RobocopaRobotskog policajca. PoPrema filmumotivima sufilma snimljena su dva filmska nastavka, TV serija, animirana serija i videonapravljene igricevideo-igre.

[[Detroit]], budučnostbudućnost. Kriminal je progutao grad, nezaposlenost je ogromna, a gradsku policiju je kupila i preuzela multinacionalna korporacija '''OCP''' koja je smanjila plaće kakoradi bi uštedjela upovećanja troškovimaprofita, što je nagnalonatjeralo neke policajce da zaprijete štrajkom. Uz to, opaki šef podzemlja '''Clarence Boddicker''' slobodno ubija policajce jer tajno radi za OCP. OCP-ov menadžer '''Dick Jones''' istovremeno planira uvesti robota -policajca kako bi otpustio policajce ljude iz policije i tako još više uštedio nasmanjio troškovimatroškove, no robot prototip ED-209 se pokaže kao neuspjeh. '''Alex Murphy''' je novi policajac u gradu koji zajedno sas partnericom '''Anne Lewis''' dobije zadatak patrolirati po gradugradom. NoPri tome naiđu na Boddickerovu bandu koja upucau tepucnjavi smrtonosno rani Alexa. Na putu u bolnicu Alex pogibaumire, ali znanstvenici od njegovog tijela naprave kiborga, RoboCopa, koji počne raditi za OCP. RoboCop postigne zamjetan uspjeh u lovu na kriminalce, ali se počinje sjećati svojeg ljudskog života kao čovjek te se u njemu bude emocije. Napokon u jednoj tvornici kokaina naiđe na čovjeka koji ga je “ubio”, Boddickera, u jednoj tvornici kokaina te ga uhapsi. No Dick Jones izvuče Boddickera iz zatvora te odluči likvidirati RoboCopa kako bi ipak uveo svojeg robota ED-209 na tržište. No RoboCop i Anne, umeđutim, jednojna tvorniciistom (istojmjestu una kojojkojem je Alex “ubijen”) likvidiraju Boddickerovu bandu te razotkriju da je Jones umiješan u kriminal. Jones uzme starca,za taoca starog vlasnika OCP-a, kao taoca, ali ipak pogiba od RoboCopova hica. Starac upita RoboCopa kako se zove, a ovajon mu odgovori: “Murphy”.

*Kada je pročitao scenarij, redatelj [[Paul Verhoeven]] ga je bacio u smečesmeće. No kasnijeKasnije ga je pročitala njegova supruga i nagovorila da ga ipak realizira.

Iako na prvi pogled izgleda poput jeftinog akcijskog filma, „RoboCop“ imaobiluje punoskrivenim skrivenih tematemama. U audiokomentaru DVD-a filma, producent Jon Davison i scenarist Neumeier su naglasili da priča govori o propadanju ameičkeameričke industrije 1970-ih, kojašto je prouzrokovalauzrokovalo nezaposlenost i kriminal. StogaPrikazom setvrtke OCP kritizira se [[Kapitalizam]] i korporacijska pohlepa koja čini sve radi profita; tvrtka OCP se miješa u ono što se ne bi trebala miješati jer kupuje bolnice i policijske stanice te onda smanjuje plaće i otpušta zaposlenike kako bi smanjili troškove. Poruka je upozorenje da se korporacije počinju miješati u svaki dijelićdjelić života društva te ga samo mjere i oblikuju po profitu.

Još jedna tema je i dehumanizacija društva. JunakAlex Murphy jebiva preoblikovan u RoboCopa, hladnohladan i mehaničko biće po mjeri tvrke OCP.mehanizam Onkoji više nije ljudsko biće nego samo sredstvo koje odgovaraostvaruje kako bi se ostvarili ciljeviciljeve tvrtke. No, usprkos svojem programu, RoboCop se počinje sjećati svojeg života i emocija, a njegov ljudski duh se ponovno vrati. Poruka je da se neke osobine ne mogu promijeniti jer je svaki pojedinac poseban a identitet neuništiv.

„'''RoboCop'''“ je bio uglavnom hvaljen, iako su neki kritičari prigovarali da je pretjerano nasilan. U svojoj recenziji filma ''Mark Athitakis'' je napisao: „Ono što se izdvaja je sposobnost filma da pokaže što nas čini humanimhumanima u nehumanom svijetu. Iako Weller ne dobiva puno prostora za izražavanje izuzevosim svojeg egzoskeleta i hladnog glasa, on je izvrstan protagonist za priču o tome kako se čovječnost bori učiniti pravu stvar i biti najčovječniji usprkos svim preprekama. Paul Verhoeven nikada nije snimio bolji film“ afilm.“ ''James Kendrick'' napisao je: „Verhoeven je želio da to ubojstvo izgleda kao neka vrsta [[Isus Krist|Kristova]] razapinjanja, kada je junak Murphy uskrsnuo kao RoboCop (Verhoeven inzistira na alegorijskim elementima filma, makar ja smatram da su malo nategnuti )... Na neki način, „RoboCop“ postaje film o identitetu. Murphy je sada dijelom čovjek, dijelom robot; ali nije potpuno nijedno ni drugo, i u tome leži tragedija. On je zaglavljen između dva svijeta – meso i čelik. UsitinuUistinu, on je zaglavljen i u drugim škakljivim situacijama, uključujučiuključujući dilemu između toga da izvršavaprovodi zakon dok postoji kao kreacija korumpirane privatne tvrtke koja je pokazala interes uza njegovomnjegovo neizvršavanjuneizvršavanje posla. „RoboCop“ je film kojeg je teško odrediti jednostavno jerzato što sadrži tako puno tema“tema. “

'''Dragan Antulov''' je također hvalio film: „Paul Verhoeven je također doprinjeodoprinio ovom filmu, ponudivši perspektivu stranca u apsurdnostima Reaganove Amerike. NjegovaNjegovo pozadinazaleđe – dobrostojeća europska dobrostojeća država, sa svojom vlastitom nježnijom, blažom verzijom kapitalizma – je bila je velika suprotnost napremaspram ultraindividualne pas-jede-psa ultra individualne yuppie kulture koja je bila njegovana u desetljeću pohlepe. Verhoeven se je izgleda jako zabavljao uveličavajučiuveličavajući elemente tetog eredoba do točke apsurda...“RoboCop“ je jedan od onih rijetkih filmova koji uspijevaju biti smiješni i zabavni, a istodobno i provokativni i smrtno ozbiljni u isto vrijeme“.