Carl Ritter: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
 
m sredjivanje
Redak 1:
'''Karl Ritter''' ([[Quedlinburg]], [[7. kolovoza]] [[1779]]. –- [[Berlin]], [[28. rujna]] [[1859]].), uz sunarodnjaka [[Njemačka|NijemcaNjemački]] geograf

Karl Ritter je uz sunarodnjaka Nijemca [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] jedan od osnivača suvremene [[geografija|geografije]] (i [[Berlinsko geografsko društvo|Berlinskog geografskog društva]]). Od [[1820]]. do svoje smrti bio je predstojnik katedre za geografiju na [[Sveučilište u Berlinu|Sveučilištu u Berlinu]].
 
Ritter je bio jedno od šestero djece, sin uglednog [[liječnik|liječnika]] F.W. Rittera. U drugoj godini umire mu otac pa se upisuje na [[Schnepfenthal institut]], školu usredotočenu na proučavanje [[priroda|prirode]] (očigledno pod utjecajem [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseauovih]] rukopisa o [[obrazovanje|obrazovanju]] djece). To iskustvo utjecat će na Rittera kroz čitav život ostavljajući zanimanje za nove načine obrazovanja, uključujući i načine [[Johann Pestalozzi|Johanna Pestalozzija]]. Zapravo su mnogi Ritterovi rukopisi utemeljeni na tri Pestalozzijeva stupnja u učenju: stjecanje gradiva, općenita usporedba gradiva i izgradnja sveobuhvatnog sustava.
 
Nakon završetka vlastitog školovanja Ritter se upoznao s Bethmannom Hollwegom, bankarom iz [[Frankfurt|Frankfurta]]a. Dogovoreno je da bi Ritter trebao postati [[tutor]] Hollwegovoj djeci, ali da bi u međuvremenu trebao pohađati sveučilište na račun svojega zaštitnika. Svoje tutorske dužnosti započele su [[1798]]., a nastavile su se slijedećih 15 godina. Između [[1814]]. i [[1819]]. godine, još uvijek boraveći u [[Gottingen|Gottingenu]]u kako bi pazio svoje učenike, isključivo je započeo proučavati geografiju.
 
1819. godine postao je profesor povijesti na Sveučilištu u Frankfurtu, a 1820. izvanredni profesor povijesti na Sveučilištu u Berlinu. Također je predavao na obližnjem vojnom koledžu.
Line 13 ⟶ 15:
Dakle, Ritterovi su rukopisi također uključivali i političku teoriju. Njegovo [[organ|organsko]] shvaćanje [[država|države]] koristilo se za opravdavanje potrage za [[lebensraum]], pa čak i pod cijenu opstanka drugog naroda, jer se osvajanje smatra [[biologija|biološkom]] potrebom za proširenjem države. Njegove ideje je prihvatio i proširio njemački [[geostrategija|geostrateg]] [[Friedrich Ratzel]].
 
[[Category:Geografi|Ritter, Karl]]
 
[[de:Carl Ritter]]