Latvijci: razlika između inačica

'''Latvijci''', '''Letonci''', '''Leti'''<ref>[[Oton Knezović]], ur. [[Josip Andrić]], ''Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918.'', Knjiga 478., Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1936., str. 16. {{Citat|Na zapadu su im bili susjedi Germani, na sjeveru Balti (Litavci, Leti i Prusi), na sjeveroistoku Čudi (Fini), na jugoistoku u crnomorskim stepama Irani (Skiti), a na jugu u Karpatima Tračani.|str. 16.}}</ref> ili '''Lotiši''',<ref>[[Juraj Križanić]], et al.; priredio [[Josip Badalić]], ''Hrvatska svjedočanstva o Rusiji'', Suvremena naklada, Zagreb, 1945., str. 596. {{Citat|Uz bijele moskovske drugarice od osam godina, tamo su veslali mali Mongoli i Tatari, Lotiši i Nijemci s Volge [...]|str. 596.}}</ref> narod u sjeveroistočnoj [[Europa|Europi]] s oko 2,27 milijuna pripadnika ([[2007.]]), od čega 1,245 milijuna u [[Latvija|Latviji]], pripadnici [[Baltički narodi|baltičke] skupine naroda]], indoeuropske etnolingvističke porodice.