Razlika između inačica stranice »Guido Gozzano«

Dodano 419 bajtova ,  prije 14 godina
wikipoveznice + vanjski link
(Novi članak, prema it.wiki)
 
(wikipoveznice + vanjski link)
Guido Gozzano proveo je djetinjstvo dijelom u Torinu, a dijelom u gradiću Agliè (provincija Torino), gdje je njegova obitelj imala posjede.
 
Bio je krhka zdravlja. U školi se nije istaknuo. Godine [[1903]]. upisao se na pravni fakultet, no nikada nije diplomirao. Radije je, zajedno s grupom prijatelja, torinskih [[sutonska poezija|sutonjaka]], pratio književna predavanja cijenjenog pjesnika [[Arturo Graf|Artura Grafa]].
 
Zahvaljujući Grafu, koji je prizivao [[Giacomo Leopardi|Leopardijev]] [[pesimizam]] ublažen produhovljenim socijalizmom, i kojega su stoga mladi torinski intelektualci štovali, videći u njegovim idejama «protuotrov» tada sveprisutnoj [[Gabriele D'Annunzio|danuncijevskoj]] poetici, Gozzano se definitivno oslobodio danuncijevštine koja je bila prožimala njegove prve stihove.
 
U tom je razdoblju pomnjivim proučavanjem [[Dante Alighieri|Dantea]] i [[Francesco Petrarca|Petrarke]] rafinirao svoj pjesnički senzibilitet.
 
=== Pogoršanje zdravstvenog stanja ===
Svibnja 1907. njegovo se krhko zdravstveno stanje pogoršalo zbog jakog pleuritisa[[pleuritis]]a. Otad je pjesnik bio prisiljen svoj povučeni život provoditi dijelom na [[Ligurija|ligurskoj]] rivijeri, a dijelom u planinama.
 
=== Odnos s Amalijom ===
Iste godine Gozzano je započeo svoj isprva samo epistolarni[[epistola]]rni odnos s pjesnikinjom Amalijom Guglielminetti. Ljubavna pisma, što su ih razmjenjivali od [[1907]]. do [[1909]]. (i koja su postumno objavljena tek [[1951]]), svjedoče o Gozzanovoj ljubavi prema Amaliji, ljubavi od koje je često pokušavao umaći, preferirajući oprezno «književno drugovanje», no iznad svega predstavljaju jedan od najsnažnijih dokumenata Gozzanove biografije.
 
=== Pjesnička zbirka "I colloqui" («Razgovori») ===
 
=== Napredovanje bolesti i put u Indiju ===
Godine [[1912]]., bolest je uznapredovala te je pjesnik, u potrazi za pogodnijom [[klima|klimom]], odlučio krenuti na dug put u [[Indija|Indiju]]. Ta mu promjena, koja je trajala nešto više od godine dana, nije donijela blagodati kojima se nadao, no pomogla mu je ipak da napiše putopisnu[[putopis]]nu prozu koja će, sabrana pod naslovom ''Verso la cuna del mondo'' («Prema kolijevci svijeta»), biti objavljena postumno, [[1917]].
 
=== Djelovanje neposredno prije smrti ===
Godine [[1914]]. objavio je u dnevniku "La Stampa" neke fragmente nedovršene poeme ''Farfalle'', («Leptiri») poznate i pod naslovom ''Epistole entomologiche'' («Entomološke poslanice»).
Iste je godine u knjigu ''I tre talismani'' («Tri talismana») sabrao šest svojih [[bajka|bajki]].
Zanimao se za [[kazalište]] i za [[film]], radio je na adaptaciji nekih svojih pripovijedaka.
Godine [[1916]]., pred samu smrt, radio je na scenariju[[scenarij]]u za nikad snimljen film o [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franji Asiškom]].
== Poetika ==
Nesklon svakoj pozi, Gozzano je svoje stihove, obilježene sjetom i predosjećajem smrti[[smrt]]i, pisao s [[ironija|ironičnim]] odmakom. U osnovi je njegovih stihova romantička čežnja za srećom i ljubavlju koja je u srazu sa svakodnevnom prisutnošću bolesti, ljubavnog razočaranja i melankolije, koja ga tjera da čezne za samotnim životom u sjenovitom, mirnom, pitomom ambijentu.
 
=== Teme ===
 
==== Bolest i smrt ====
Tema bolesti (napredovanje [[tuberkuloza|tuberkuloze]] Gozzana će odvesti u smrt) ostavlja puno traga u njegovim stihovima, kao u ciklusu ''Alle soglie''.
 
==== Daleke zemlje ====
 
Kada se Gozzano 1912. zaputio u Indiju, o svojemu je putovanju vodio [[dnevnik]]. Nastala su tako «Pisma iz Indije» ("Lettere dall'India"), napisana između 1912. i 1913., u dnevniku "La Stampa" objavljena [[1914]], da bi tri godine kasnije izašla kao knjiga. U tim slikama dalekih zemalja nastala je najbolja Gozzanova proza.
 
Gozzanu je bliska i tema druge vrsti putovanja, putovanja prema smrti.
 
== Vanjske poveznice ==
{{it}} [http://www.liberliber.it/biblioteca/g/gozzano/index.htm Neka Gozzanova djela u elektroničkom obliku (digitalna knjižnica Liber liber)]
 
 
2.987

uređivanja