Wikipedija

Posedarje: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
mNema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 45:
== Povijest ==
{{Provjeriti}}
Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom ''Possedaria'' u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219. Krbavski knezovi iz plemena ''Gusića'' dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada. U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. godine. U turskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda, odnosno pravoslavnih stanovnika. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.{{Nedostaje izvor}}
Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom ''Possedaria'' u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.
 
Krbavski knezovi iz plemena ''Gusića'' dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.
 
Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada. U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.
 
Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. godine. U turskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika.
 
Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda, odnosno pravoslavnih stanovnika.
 
C. F. BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).
 
Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju.
 
Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom,stočarstvom i ribolovom.
 
U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.
 
Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.{{Nedostaje izvor}}
 
== Turizam ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posedarje"