Posedarje: razlika između inačica

Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom ''Possedaria'' u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219. Krbavski knezovi iz plemena ''Gusića'' dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada. U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. godine. U turskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda, odnosno pravoslavnih stanovnika. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.{{Nedostaje izvor}}

 

 

 

== Poljoprivreda ==