Wikipedija

Društvena klasa: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Stvoreno prevođenjem stranice »Social class«
Redak 1:
'''Društvena klasa''' je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, <ref>{{Citiranje knjige|last=Grant, J. Andrew|title=Routledge Encyclopedia of International Political Economy: Entries A–F|publisher=Taylor & Francis|year=2001|isbn=978-0-415-24350-6|editor-last=Jones, R.J. Barry|page=161|chapter=class, definition of|chapter-url=https://books.google.com/books?id=a29qBofx8Y8C&pg=PA161}}</ref> od kojih su najčešće viša, srednja i [[Radnička klasa|niža klasa]] . Članstvo u društvenoj klasi može primjerice ovisiti o obrazovanju, bogatstvu, zanimanju, prihodu i pripadnosti određenoj subkulturi ili društvenoj mreži. <ref>{{Citiranje weba|title=The Class Structure in the U.S. {{!}} Boundless Sociology|url=https://courses.lumenlearning.com/boundless-sociology/chapter/the-class-structure-in-the-u-s/|access-date=2021-03-05|website=courses.lumenlearning.com}}</ref>▼
 
 
 
[[Category:Pages using multiple image with auto scaled images]]
"Klasa" je predmet analize sociologa, [[Političke znanosti|politologa]], antropologa i društvenih povjesničara . Pojam ima širok raspon ponekad proturječnih značenja i ne postoji široki konsenzus o definiciji "klase". Neki ljudi tvrde da zbog društvene mobilnosti klasne granice ne postoje. U uobičajenom govoru, izraz "društvena klasa" obično je sinonim za " društveno-ekonomsku klasu", definiranu kao "ljudi koji imaju isti društveni, ekonomski, kulturni, politički ili obrazovni status", npr. " [[radnička klasa]] "; "profesionalna klasa u nastajanju". <ref>Princeton University. [http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=social+class&sub=Search+WordNet&o2=&o0=1&o8=1&o1=1&o7=&o5=&o9=&o6=&o3=&o4=&h=0 "Social class"]. WordNet Search 3.1. Retrieved on: 2012-01-25.</ref> Međutim, akademici razlikuju društvenu klasu od socioekonomskog statusa, koristeći prvu za označavanje nečije relativno stabilne sociokulturne pozadine, a drugu za označavanje trenutne društvene i ekonomske situacije koja je posljedično promjenjivija tijekom vremena. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Rubin, M., Denson, N., Kilpatrick, S., Matthews, K.E., Stehlik, T., & Zyngier, D.|year=2014|title="I am working-class": Subjective self-definition as a missing measure of social class and socioeconomic status in higher education research|journal=Educational Researcher|volume=43|issue=4|pages=196–200|doi=10.3102/0013189X14528373|hdl-access=free}}</ref>▼
[[Category:Pages using multiple image with manual scaled images]]
▲'''Društvena klasa''' je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, <ref>{{Citiranje knjige|last=Grant, J. Andrew|title=Routledge Encyclopedia of International Political Economy: Entries A–F|publisher=Taylor & Francis|year=2001|isbn=978-0-415-24350-6|editor-last=Jones, R.J. Barry|page=161|chapter=class, definition of|chapter-url=https://books.google.com/books?id=a29qBofx8Y8C&pg=PA161}}</ref> od kojih su najčešće viša, srednja i [[Radnička klasa|niža klasa]] . Članstvo u društvenoj klasi može primjerice ovisiti o obrazovanju, bogatstvu, zanimanju, prihodu i pripadnosti određenoj subkulturi ili društvenoj mreži. <ref>{{Citiranje weba|title=The Class Structure in the U.S. {{!}} Boundless Sociology|url=https://courses.lumenlearning.com/boundless-sociology/chapter/the-class-structure-in-the-u-s/|access-date=2021-03-05|website=courses.lumenlearning.com}}</ref>
 
▲"Klasa" je predmet analize sociologa, [[Političke znanosti|politologa]], antropologa i društvenih povjesničara . Pojam ima širok raspon ponekad proturječnih značenja i ne postoji široki konsenzus o definiciji "klase". Neki ljudi tvrde da zbog društvene mobilnosti klasne granice ne postoje. U uobičajenom govoru, izraz "društvena klasa" obično je sinonim za " društveno-ekonomsku klasu", definiranu kao "ljudi koji imaju isti društveni, ekonomski, kulturni, politički ili obrazovni status", npr. " [[radnička klasa]] "; "profesionalna klasa u nastajanju". <ref>Princeton University. [http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=social+class&sub=Search+WordNet&o2=&o0=1&o8=1&o1=1&o7=&o5=&o9=&o6=&o3=&o4=&h=0 "Social class"]. WordNet Search 3.1. Retrieved on: 2012-01-25.</ref> Međutim, akademici razlikuju društvenu klasu od socioekonomskog statusa, koristeći prvu za označavanje nečije relativno stabilne sociokulturne pozadine, a drugu za označavanje trenutne društvene i ekonomske situacije koja je posljedično promjenjivija tijekom vremena. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Rubin, M., Denson, N., Kilpatrick, S., Matthews, K.E., Stehlik, T., & Zyngier, D.|year=2014|title="I am working-class": Subjective self-definition as a missing measure of social class and socioeconomic status in higher education research|journal=Educational Researcher|volume=43|issue=4|pages=196–200|doi=10.3102/0013189X14528373|hdl-access=free}}</ref>
 
Precizna mjerenja onoga što određuje društvenu klasu u društvu varirala su tijekom vremena. [[Karl Marx]] je mislio da je "klasa" definirana nečijim odnosom prema [[Proizvodna sredstva|sredstvima za proizvodnju]] (njihovim proizvodnim odnosima ). Njegovo razumijevanje klasa u modernom [[Kapitalizam|kapitalističkom društvu]] je da [[proletarijat]] radi, ali ne posjeduje sredstva za proizvodnju, a [[buržoazija]], oni koji ulažu i žive od viška stvorenog proletarijatovim upravljanjem [[Proizvodna sredstva|sredstvima za proizvodnju]], uopće ne rade. . Ovo je u suprotnosti sa stajalištem sociologa [[Max Weber|Maxa Webera]], koji je tvrdio da je "klasa" određena ekonomskim položajem, za razliku od " [[Društveni status|društvenog statusa]] " ili " ''položaja'' " koji je određen društvenim prestižom, a ne samo odnosima proizvodnje. <ref>Weber, Max (1921/2015). "Classes, Stände, Parties" in Weber's Rationalism and Modern Society: New Translations on Politics, Bureaucracy and Social Stratification. Edited and Translated by Tony Waters and Dagmar Waters, pp. 37–58.</ref> Pojam "klasa" etimološki je izveden iz latinskog ''classis'', koji su [[Popis stanovništva|popisivači stanovništva]] koristili za kategorizaciju građana prema imovinskom stanju kako bi odredili obveze vojne službe. <ref>{{Citiranje knjige|last=Brown, D.F.|title=Concise Encyclopedia of Pragmatics|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=978-0-08-096297-9|editor-last=Mey, Jacob|page=952|chapter=Social class and Status|chapter-url=https://books.google.com/books?id=GcmXgeBE7k0C&pg=PA952}}</ref>
 
U kasnom 18. stoljeću pojam "klasa" počeo je zamjenjivati klasifikacije kao što su staleži, [[Plemstvo|staleži]] i redovi kao primarni način organiziranja društva u hijerarhijske podjele.  <sup class="noprint Inline-Template" style="white-space:nowrap;">&#x5D;</sup> To je odgovaralo općem smanjenju značaja koji se pripisuje nasljednim karakteristikama i povećanju značaja bogatstva i [[Dohodak|prihoda]] kao pokazatelja položaja u [[Društvena stratifikacija|društvenoj hijerarhiji]] . <ref>{{Citiranje knjige|title=The social science encyclopedia|publisher=Taylor & Francis|year=2004|isbn=978-0-415-32096-2|editor-last=Kuper, Adam|page=111|chapter=Class, Social|chapter-url=https://books.google.com/books?id=2oES3pJufP4C&pg=PA111}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Penney, Robert|title=Encyclopedia of community: from the village to the virtual world, Volume 1|publisher=SAGE|year=2003|isbn=978-0-7619-2598-9|editor-last=Christensen, Karen|page=189|chapter=Class, social|editor-last2=Levinson, David|chapter-url=https://books.google.com/books?id=t1geOjQ6R0MC&pg=PA189}}</ref>
 
== Povijest ==
Line 19 ⟶ 14:
Drevni su Egipćani na muškarce i žene, uključujući ljude iz svih društvenih klasa, gledali kao na jednake pred zakonom, pa je čak i najniži [[seljak]] imao pravo podnijeti peticiju veziru i njegovom sudu za naknadu štete. <ref name="UCJohnson">{{Citiranje weba|last=Johnson|first=Janet H.|author-link=Janet H. Johnson|date=2002|title=Women's Legal Rights in Ancient Egypt|url=http://fathom.lib.uchicago.edu/1/777777190170/|website=Fathom Archive|publisher=University of Chicago}}</ref>
 
Poljoprivrednici su činili većinu stanovništva, ali poljoprivredni proizvodi bili su u izravnom vlasništvu države, hrama ili [[Plemstvo|plemićke obitelji]] koja je posjedovala zemlju. <ref name="Maneulian">{{Citiranje knjige|last=Manuelian|first=Peter Der|title=Egypt: The World of the Pharaohs|publisher=Könemann|year=1998|isbn=978-3-89508-913-8|editor-last=Regine Schulz|location=Cologne, Germany|editor-last2=Matthias Seidel}}</ref> {{Is|383}}Poljoprivrednici su također podlijegali porezu na rad i morali su raditi na navodnjavanju ili građevinskim projektima u sustavu korveje . <ref name="James">{{Citiranje knjige|last=James|first=T.G.H.|url=https://archive.org/details/britishmuseumcon00jame|title=The British Museum Concise Introduction to Ancient Egypt|publisher=University of Michigan Press|year=2005|isbn=978-0-472-03137-5|author-link=T. G. H. James}}</ref> {{Is|136}}Umjetnici i obrtnici bili su višeg statusa od zemljoradnika, ali su također bili pod državnom kontrolom, radili su u trgovinama uz hramove i plaćali izravno iz državne riznice. Pisarnici i službenici činili su višu klasu u starom Egiptu, poznatu kao "klasa bijelog kilta" u odnosu na odjeću od izbijeljenog platna koja je služila kao oznaka njihovog položaja. <ref name="Billard">{{Citiranje knjige|last=Billard|first=Jules B.|url=https://books.google.com/books?id=DnMhAQAAMAAJ&pg=PP1|title=Ancient Egypt, Discovering Its Splendors|publisher=National Geographic Society|year=1978|isbn=9780870442209}}</ref> {{Is|109}}Viša klasa svoj je društveni status istaknuto iskazivala u umjetnosti i književnosti. Ispod plemstva bili su svećenici, liječnici i inženjeri sa specijaliziranom izobrazbom u svom području. Nejasno je je li ropstvo kakvo se danas shvaća postojalo u starom Egiptu ; postoje različita mišljenjađu autorima. <ref>{{Citiranje weba|date=2003|title=Social classes in ancient Egypt|url=http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/social/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20071213192904/http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/social/index.html|archive-date=13 December 2007|website=Digital Egypt for Universities|publisher=University College London}}</ref>{{Citiranje|Not a single Egyptian was, in our sense of the word, free. No individual could call in question a hierarchy of authority which culminated in a living god.|[[Emile Durkheim]]<ref name="Keller"/>}}
 
Iako su robovi uglavnom bili korišteni kao sluge pod ugovorom, mogli su kupovati i prodavati svoje ropstvo, probijati se do slobode ili plemstva, a obično su ih liječili [[Liječnik|liječnici]] na radnom mjestu. <ref>{{Citiranje weba|title=Slavery|url=http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/timelines/topics/slavery.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120830093437/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/timelines/topics/slavery.htm|archive-date=30 August 2012|website=An introduction to the history and culture of Pharaonic Egypt}}</ref>
Line 27 ⟶ 22:
[[Datoteka:Burmese_nobles.JPG|mini| [[Mjanmar|Burmanski]] plemići i sluge]]
[[Datoteka:Group_of_Kanem-Bu_warriors.jpg|desno|mini| [[Nigerija|Nigerijski]] ratnici naoružani kopljima u pratnji ratnog poglavice na konjima. ''Zemlja i njeni stanovnici'', 1892]]
Povijesno gledano, društvena klasa i ponašanje bili su određeni zakonom. Na primjer, dopušteni način odijevanja u nekim je vremenima i na nekim mjestima bio strogo reguliran, s raskošnim odijevanjem samo za visoke slojeve društva i [[Aristokracija|aristokraciju]], dok su zakoni o raskoši propisivali odjeću i nakit primjerene društvenom položaju i [[Društveni status|položaju]] osobe. U Europi su ti zakoni postali sve uobičajeniji tijekom srednjeg vijeka. Međutim, ti su zakoni bili skloni promjenama zbog društvenih promjena, au mnogim slučajevima te su razlike mogle ili gotovo nestati, kao što je razlika između patricija i plebejaca koja je gotovo izbrisana tijekom kasne [[Rimska Republika|Rimske republike]] .
 
[[Jean-Jacques Rousseau]] imao je veliki utjecaj na političke ideale [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] zbog svojih pogleda na nejednakost i klase. Rousseau je ljude vidio kao "prirodno čiste i dobre", što znači da su se ljudi od rođenja smatrali nedužnima i da je svako zlo naučeno. Smatrao je da društveni problemi nastaju razvojem društva i potiskuju urođenu čistoću čovječanstva. Također je smatrao da je privatno vlasništvo glavni razlog društvenih problema u društvu jer privatno vlasništvo stvara nejednakost kroz vrijednost imovine. Iako je njegova teorija predviđala da će, ako ne bude privatnog vlasništva, postojati široko rasprostranjena jednakost, Rousseau je prihvatio da će uvijek postojati društvena nejednakost zbog načina na koji se društvo promatra i vodi. <ref name="Conley, Dalton 2017">{{Citiranje knjige|last=Conley, Dalton|title=You May Ask Yourself: An Introduction to Thinking like a Sociologist|publisher=W.W. Norton & Company, Inc.|year=2017|isbn=978-0393614275|editor-last=Bakeman, Karl|edition=5th|chapter=Stratification}}</ref>
Line 36 ⟶ 31:
 
== Klasno društvo ==
'''Klasno društvo''' ili klasno društvo društvo je organizacijskog principa u kojem je vlasništvo nad imovinom, [[Proizvodna sredstva|sredstvima za proizvodnju]] i [[Bogatstvo|bogatstvom]] odlučujući čimbenik raspodjele moći, u kojem su oni s više imovine i bogatstva stratificirani više u društvu, a oni bez pristupa sredstvima za proizvodnju i bez bogatstva stratificirani su niže u društvu. U klasnom društvu, barem implicitno, ljudi su podijeljeni u različite društvene slojeve, koji se obično nazivaju društvenim klasama ili [[Kasta|kastama]] . Priroda klasnog društva stvar je sociološkog istraživanja. <ref>{{Citiranje knjige|last=Drobnic|first=S.|url=https://books.google.com/books?id=HKqHDAAAQBAJ&q=class+magnus+bygren&pg=PA208|title=Work-Life Balance in Europe: The Role of Job Quality|last2=Guillén|first2=A.|publisher=Springer|year=2011|isbn=9780230307582|page=208}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=14 April 2010|title=Essays on Social Reproduction and Lifelong Learning|url=https://www.skolporten.se/forskning/avhandling/essays-on-social-reproduction-and-lifelong-learning/|access-date=2020-05-14|website=Skolporten}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Bihagen|first=Erik|last2=Nermo|first2=Magnus|last3=Stern|first3=Charlotta|date=October 2013|title=Class Origin and Elite Position of Men in Business Firms in Sweden, 1993–2007: The Importance of Education, Cognitive Ability, and Personality|journal=European Sociological Review|volume=29|issue=5|pages=939–954|doi=10.1093/esr/jcs070}}</ref> Klasna društva postoje diljem svijeta, kako u industrijaliziranim tako iu zemljama u razvoju. <ref>{{Citiranje weba|title=Global Stratification and Inequality {{!}} Introduction to Sociology|url=https://courses.lumenlearning.com/sociology/chapter/global-stratification-and-inequality/|access-date=2020-06-01|website=courses.lumenlearning.com}}</ref> Teoretizira se da klasna stratifikacija dolazi izravno iz [[Kapitalizam|kapitalizma]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Lane|first=David|date=2005-12-01|title=Social class as a factor in the transformation of state socialism|journal=Journal of Communist Studies and Transition Politics|volume=21|issue=4|pages=417–435|doi=10.1080/13523270500363361|issn=1352-3279}}</ref> Što se tiče javnog mnijenja, devet od deset ljudi u jednoj švedskoj anketi smatra točnim da žive u klasnom društvu. <ref>{{Citiranje novina|date=2004-04-26|title=Klassamhället åter anser 9 av 10|language=sv|work=Svenska Dagbladet|url=https://www.svd.se/klassamhallet-ater-anser-9-av-10|issn=1101-2412}}</ref>
 
=== Komparativna sociološka istraživanja ===
Line 49 ⟶ 44:
 
== Teorijski modeli ==
Definicije društvenih klasa odražavaju niz socioloških perspektiva, utemeljenih na [[Antropologija|antropologiji]], [[Ekonomska znanost|ekonomiji]], [[Psihologija|psihologiji]] i [[Sociologija|sociologiji]] . Povijesno su glavne perspektive bile [[marksizam]] i strukturalni funkcionalizam . Zajednički stratumski model klase dijeli društvo na jednostavnu hijerarhiju [[Radnička klasa|radničke klase]], srednje klase i više klase . Unutar akademske zajednice pojavljuju se dvije široke škole definicija: one koje su usklađene s modelima sociološkog sloja [[Društvena klasa|klasnog društva]] iz 20. stoljeća i one koje su usklađene s povijesnim materijalističkim ekonomskim modelima [[Marksizam|marksista]] i [[Anarhizam|anarhista]] iz 19. stoljeća. <ref>{{Citiranje knjige|last=Serravallo, Vincent|title=Encyclopedia of social problems, Volume 1|publisher=SAGE|year=2008|isbn=978-1-4129-4165-5|editor-last=Parrillo, Vincent N.|page=131|chapter=Class|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mRGr_B4Y1CEC&pg=PA131}}</ref> <ref name="The American Class Structure">{{Citiranje knjige|last=Gilbert|first=Dennis|url=https://archive.org/details/americanclassstr0000gilb_c7f2|title=The American Class Structure|publisher=Wadsworth Publishing|year=1998|isbn=978-0-534-50520-2|location=New York|url-access=registration}}</ref> <ref name="Marriages, Families & Intimate Relationships">{{Citiranje knjige|last=Williams|first=Brian|title=Marriages, Families & Intimate Relationships|last2=Stacey C. Sawyer|last3=Carl M. Wahlstrom|publisher=Pearson|year=2005|isbn=978-0-205-36674-3|location=Boston}}</ref>
 
Još jedna razlika može se povući između analitičkih koncepata društvene klase, kao što su marksistička i weberovska tradicija, kao i više empirijskih tradicija kao što je pristup socioekonomskog statusa, koji bilježi korelaciju dohotka, obrazovanja i bogatstva s društvenim ishodima, a da nužno ne implicira partikularna teorija društvene strukture. <ref>John Scott, ''Class: critical concepts'' (1996) Volume 2 P. 310</ref>
Line 57 ⟶ 52:
;"><blockquote class="quotebox-quote left-aligned" id="177" style="">"[Klase su] velike skupine ljudi koje se međusobno razlikuju po mjestu koje zauzimaju u povijesno određenom sustavu društvene proizvodnje, po svom odnosu (u većini slučajeva utvrđenom i zakonski formuliranom) prema sredstvima za proizvodnju, po svojoj ulozi u društvenom organizacijom rada, pa prema tome i dimenzijama udjela društvenog bogatstva kojim raspolažu i načinom njegova stjecanja."</blockquote> <cite class="left-aligned" style="">— [[Vladimir Lenin|Vladimir Lenjin]], [http://www.marxists.org/archive/lenin/works/1919/jun/19.htm ''Veliki početak''] lipnja 1919</cite>
</div>Za Marxa, klasa je kombinacija objektivnih i subjektivnih čimbenika. Objektivno, klasa dijeli zajednički odnos prema [[Proizvodna sredstva|sredstvima proizvodnje]] . Samo klasno društvo shvaćeno je kao agregirani fenomen "međusobno povezanog kretanja", koji stvara kvazi-objektivni koncept kapitala. <ref>{{Citiranje knjige|last=Postone|first=Moishe|url=https://libcom.org/article/time-labor-and-social-domination-reinterpretation-marxs-critical-theory-moishe-postone|title=Time, Labor, and Social Domination: A Reinterpretation of Marx's Critical Theory|publisher=[[Cambridge University Press]]|others=via [[libcom.org]]|year=1993|isbn=0-521-39157-1|language=En|oclc=26853972|author-link=Moishe Postone}}</ref> Subjektivno, članovi će nužno imati neku percepciju (" klasna svijest ") o svojoj sličnosti i zajedničkom interesu. Klasna svijest nije samo svijest o vlastitim klasnim interesima, već je i skup zajedničkih pogleda o tome kako društvo treba biti organizirano pravno, kulturno, društveno i politički. Ti se klasni odnosi reproduciraju kroz vrijeme.
 
U marksističkoj teoriji [[Društvena klasa|klasnu strukturu]] kapitalističkog načina proizvodnje karakterizira sukob između dviju glavnih klasa: [[Buržoazija|buržoazije]], kapitalista koji posjeduju [[Proizvodna sredstva|sredstva za proizvodnju]] i mnogo većeg [[Proletarijat|proletarijata]] (ili "radničke klase") koji mora prodati svoje vlastita radna snaga ( najamni rad ). Ovo je temeljna ekonomska struktura rada i vlasništva, stanje nejednakosti koje se normalizira i reproducira kroz kulturnu ideologiju .
 
Za marksiste, svaka osoba u procesu proizvodnje ima zasebne društvene odnose i probleme. Uz to, svaka osoba je smještena u različite skupine koje imaju slične interese i vrijednosti koje se mogu drastično razlikovati od skupine do skupine. Klasa je posebna po tome što se ne odnosi specifično na pojedinačnu osobu, već na određenu ulogu. <ref name="Conley, Dalton 2017" />
Line 78 ⟶ 73:
Weber gleda na razred kao na skupinu ljudi koji imaju zajedničke ciljeve i mogućnosti koje su im dostupne. To znači da je ono što razdvaja svaku klasu jednu od druge njihova vrijednost na tržištu kroz vlastitu robu i usluge. Ovo stvara jaz između klasa kroz imovinu koju imaju, kao što su vlasništvo i stručnost. <ref name="Conley, Dalton 2017" />
 
Weber je izveo mnoge od svojih ključnih koncepata o društvenoj stratifikaciji ispitujući društvenu strukturu mnogih zemalja. Primijetio je da se, suprotno Marxovim teorijama, stratifikacija temelji na više od jednostavnog vlasništva nad [[Kapital|kapitalom]] . Weber je istaknuo da neki članovi aristokracije nemaju ekonomsko bogatstvo, ali ipak mogu imati političku moć. Isto tako u Europi, mnogim bogatim židovskim obiteljima nedostajalo je ugleda i časti jer su smatrani članovima "skupine parija".
 
* Razred: Ekonomski položaj osobe u društvu. Weber se razlikuje od Marxa po tome što ovo ne vidi kao vrhovni čimbenik stratifikacije. Weber je primijetio kako menadžeri korporacija ili industrija kontroliraju tvrtke koje ne posjeduju.
Line 85 ⟶ 80:
 
=== Bourdieu ===
Za [[Pierre Bourdieu|Bourdieua]], mjesto bilo koje osobe u [[Društvena stratifikacija|društvenom sloju]] nejasnije je od ekvivalenta u weberijanskoj sociologiji. Bourdieu je uveo niz koncepata onoga što on naziva vrstama kapitala. Te su vrste bile ekonomski kapital, u obliku imovine koja se može pretvoriti u [[novac]] i osigurana kao privatno vlasništvo . Ova vrsta kapitala odvojena je od ostalih tipova kulturno konstituiranih tipova kapitala koje uvodi Bourdieu, a to su: osobni kulturni kapital (formalno obrazovanje, znanje); objektivni kulturni kapital (knjige, umjetnost); i institucionalizirani kulturni kapital (počasti i titule).
 
=== VelikiKlasni Britanskipregled KlasniVelike PregledBritanije ===
Dana 2. travnja 2013., rezultati ankete <ref name="BBC Lab UK Survey">{{Citiranje weba|title=Britain's Real Class System: Great British Class Survey|url=https://www.bbc.co.uk/labuk/experiments/the-great-british-class-survey|access-date=4 April 2013|publisher=BBC Lab UK}}</ref> koju je proveo BBC Lab UK, razvijen u suradnji s akademskim stručnjacima i planiran za objavljivanje u časopisu ''Sociology'', objavljeni su online. <ref name="Sociology4213">{{Citiranje časopisa|last=Savage|first=Mike|last2=Devine|first2=Fiona|last3=Cunningham|first3=Niall|last4=Taylor|first4=Mark|last5=Li|first5=Yaojun|last6=Johs. Hjellbrekke|last7=Brigitte Le Roux|last8=Friedman|first8=Sam|last9=Miles|first9=Andrew|date=2 April 2013|title=A New Model of Social Class: Findings from the BBC's Great British Class Survey Experiment|url=http://dro.dur.ac.uk/15884/1/15884.pdf|journal=Sociology|volume=47|issue=2|pages=219–50|doi=10.1177/0038038513481128}}</ref> <ref name="BBCHugeSurvey4313">{{Citiranje novina|date=3 April 2013|title=The Great British class calculator: People in the UK now fit into seven social classes, a major survey conducted by the BBC suggests.|work=BBC|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-22007058|access-date=4 April 2013}}</ref> <ref name="BBCMethodology">{{Citiranje novina|last=Savage|first=Mike|last2=Devine|first2=Fiona|date=3 April 2013|title=The Great British class calculator: Sociologists are interested in the idea that class is about your cultural tastes and activities as well as the type and number of people you know.|work=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/science/0/22001963|access-date=4 April 2013}}</ref> <ref name="BBCResults4213">{{Citiranje novina|last=Savage|first=Mike|last2=Devine|first2=Fiona|date=3 April 2013|title=The Great British class calculator: Mike Savage from the London School of Economics and Fiona Devine from the University of Manchester describe their findings from The Great British Class Survey. Their results identify a new model of class with seven classes ranging from the Elite at the top to a 'Precariat' at the bottom.|work=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/science/0/21970879|access-date=4 April 2013}}</ref> <ref name="NYT4313">{{Citiranje novina|last=Lyall|first=Sarah|date=3 April 2013|title=Multiplying the Old Divisions of Class in Britain|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2013/04/04/world/europe/multiplying-the-old-divisions-of-class-in-britain.html|access-date=4 April 2013}}</ref> Objavljeni rezultati temeljili su se na istraživanju 160.000 stanovnika [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] od kojih je većina živjela u [[Engleska|Engleskoj]] i opisala se kao " bijelci ". Klasa je definirana i mjerena prema količini i vrsti prijavljenih gospodarskih, kulturnih i društvenih resursa. Ekonomski kapital definiran je kao [[Dohodak|prihod]] i imovina ; kulturni kapital kao količina i vrsta kulturnih interesa i aktivnosti; i društveni kapital kao količina i [[društveni status]] njihovih [[Prijateljstvo|prijatelja]], [[Obitelj|obitelji]] te osobnih i poslovnih kontakata. <ref name="BBCResults4213" /> Ovaj teorijski okvir razvio je [[Pierre Bourdieu]] koji je prvi put objavio svoju teoriju društvenih razlika 1979.
 
=== Trorazinski model ekonomske klase ===
Danas koncepti društvene klase često pretpostavljaju tri opće ekonomske kategorije: vrlo bogatu i moćnu višu klasu koja posjeduje i kontrolira sredstva za proizvodnju; srednja klasa profesionalnih radnika, vlasnika malih poduzeća i [[Menadžment|menadžera]] niže razine; i niža klasa, koja se oslanja na slabo plaćene poslove za svoj život i živi u [[Siromaštvo|siromaštvu]] .
 
==== Viša klasa ====
[[Datoteka:Troisordres.jpg|mini| Simbolična slika tri poretka feudalnog društva u Europi prije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], koja prikazuje ruralni treći stalež koji nosi svećenstvo i plemstvo]]
Viša klasa <ref name="Brown-2009-953">{{Citiranje knjige|last=Brown, D.F.|title=Concise Encyclopedia of Pragmatics|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=978-0-08-096297-9|editor-last=Mey, Jacob|page=953|chapter=Social class and Status|chapter-url=https://books.google.com/books?id=GcmXgeBE7k0C&pg=PA953}}</ref> je društvena klasa sastavljena od onih koji su bogati, dobro rođeni, moćni ili kombinacija toga. Oni obično posjeduju najveću političku moć. U nekim je zemljama samo bogatstvo dovoljno za ulazak u višu klasu. U drugima, samo ljudi koji su rođeni ili vjenčani u određenim plemićkim krvnim lozama smatraju se pripadnicima više klase, a one koji steknu veliko bogatstvo kroz komercijalne aktivnosti aristokracija s prezirom smatra ''novim bogatašima'' . <ref>The Random House Dictionary of the English Language, "nouveau riche French Usually Disparaging. a person who is newly rich", 1969, Random House</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, viša klasa je aristokracija i kraljevska obitelj, a bogatstvo igra manje važnu ulogu u klasnom statusu. Mnogim plemićkim vršnjacima ili titulama pripadaju mjesta, s nositeljem titule (npr. Earl of Bristol) i njegova obitelj su čuvari kuće, ali ne i vlasnici. Mnogi od njih zahtijevaju velike troškove, tako da je obično potrebno bogatstvo. Mnoga plemićka plemstva i njihovi domovi dio su posjeda, u vlasništvu i pod upravom nositelja titule novcem prikupljenim od zemlje, rente ili drugih izvora bogatstva. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama gdje nema aristokracije ili kraljevske obitelji, status više klase isključujući Amerikance bogatih predaka ili patricije europskog podrijetla u medijima se naziva iznimno bogatima, takozvanim "superbogatima", iako čak iu Sjedinjenim Državama postoji tendencija da oni sa starim obiteljskim bogatstvom gledaju s prezirom na one koji su svoj novac stekli kroz posao, borba između novog novca i starog novca .
 
Viša klasa općenito se nalazi unutar najbogatijih jedan ili dva posto stanovništva. Pripadnici više klase često su rođeni u njoj i odlikuju se golemim bogatstvom koje se prenosi s koljena na koljeno u obliku posjeda. <ref>{{Citiranje knjige|last=Akhbar-Williams, Tahira|title=Encyclopedia of African American Popular Culture, Volume 1|publisher=ABC-CLIO|year=2010|isbn=978-0-313-35796-1|editor-last=Smith, Jessie C.|page=322|chapter=Class Structure|chapter-url=https://books.google.com/books?id=10rEGSIItjgC&pg=PA322}}</ref> Na temelju nekih novih društvenih i političkih teorija višu klasu čini najbogatija decilna skupina u društvu koja drži gotovo 87% ukupnog društvenog bogatstva. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Baizidi|first=Rahim|date=2019-09-02|title=Paradoxical class: paradox of interest and political conservatism in middle class|journal=Asian Journal of Political Science|volume=27|issue=3|pages=272–285|doi=10.1080/02185377.2019.1642772|issn=0218-5377}}</ref>
 
==== Srednja klasa ====
Srednja klasa je najosporavanija od tri kategorije, široka skupina ljudi u suvremenom društvu koji socio-ekonomski spadaju između niže i više klase. <ref>{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of social history|publisher=Taylor & Francis|year=1994|isbn=978-0-8153-0342-8|editor-last=Stearns, Peter N.|page=621|chapter=Middle class|chapter-url=https://books.google.com/books?id=kkIeyCEedrsC&pg=PA621}}</ref> Jedan primjer sukoba s ovim izrazom je da se u Sjedinjenim Državama "srednja klasa" primjenjuje vrlo široko i uključuje ljude koji bi se drugdje smatrali [[Radnička klasa|radničkom klasom]] . Radnici srednje klase ponekad se nazivaju " [[Bijeli ovratnik|bijelim ovratnicima]] ".
 
Teoretičari poput [[Ralf Dahrendorf|Ralfa Dahrendorfa]] primijetili su tendenciju prema povećanju srednje klase u modernim zapadnim društvima, posebno u odnosu na nužnost obrazovane radne snage u tehnološkim gospodarstvima. <ref>Dahrendorf, Ralf. (1959) Class and Class Conflict in Industrial Society. Stanford: Stanford University Press.</ref> Perspektive koje se tiču [[Globalizacija|globalizacije]] i [[Neokolonijalizam|neokolonijalizma]], kao što je [[Teorija zavisnosti|teorija ovisnosti]], sugeriraju da je to zbog pomaka niže razine rada u zemlje u [[Zemlje u razvoju|razvoju]] i [[Treći svijet]] . <ref>Bornschier V. (1996), 'Western society in transition' New Brunswick, N.J.: Transaction Publishers.</ref>
 
Srednja klasa je skupina ljudi s tipičnim svakodnevnim poslovima koji su plaćeni znatno više od granice siromaštva .&nbsp; Primjeri ovih vrsta poslova su tvornički radnici, prodavači, učitelji, kuhari i medicinske sestre.&nbsp;Postoji novi trend nekih znanstvenika koji pretpostavlja da je veličina srednje klase u svakom društvu ista. Na primjer, u teoriji paradoksa interesa, srednja klasa su oni koji su u 6.-9. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Baizidi|first=Rahim|date=2019-07-17|title=Paradoxical class: paradox of interest and political conservatism in middle class|journal=Asian Journal of Political Science|volume=27|issue=3|pages=272–285|doi=10.1080/02185377.2019.1642772|issn=0218-5377}}</ref>
 
==== Niža klasa ====
Line 110 ⟶ 105:
Niža klasa (povremeno opisana kao radnička klasa) su oni zaposleni na slabo plaćenim poslovima s vrlo malo ekonomske sigurnosti. Pojam "niža klasa" također se odnosi na osobe s niskim primanjima.
 
Socioekonomska klasa osobe ima širok raspon učinaka. Može odrediti škole koje mogu pohađati, <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Escarce|first=José J|date=October 2003|title=Socioeconomic Status and the Fates of Adolescents|journal=Health Services Research|volume=38|issue=5|pages=1229–34|doi=10.1111/1475-6773.00173|issn=0017-9124|pmc=1360943|pmid=14596387}}</ref> <ref name=":4">{{Citiranje časopisa|last=Wilbur|first=Tabitha G.|last2=Roscigno|first2=Vincent J.|date=2016-08-31|title=First-generation Disadvantage and College Enrollment/Completion|journal=Socius|language=en|volume=2|page=2378023116664351|doi=10.1177/2378023116664351|issn=2378-0231|doi-access=free}}</ref> <ref name=":5">{{Citiranje časopisa|last=DiMaggio|first=Paul|date=1982|title=Cultural Capital and School Success: The Impact of Status Culture Participation on the Grades of U.S. High School Students|journal=American Sociological Review|volume=47|issue=2|pages=189–201|doi=10.2307/2094962|jstor=2094962}}</ref> <ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Buchmann|first=Claudia|last2=DiPrete|first2=Thomas A.|date=2016-06-23|title=The Growing Female Advantage in College Completion: The Role of Family Background and Academic Achievement|journal=American Sociological Review|language=en|volume=71|issue=4|pages=515–41|citeseerx=10.1.1.487.8265|doi=10.1177/000312240607100401}}</ref> <ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Grodsky|first=Eric|last2=Riegle-Crumb|first2=Catherine|date=2010-01-01|title=Those Who Choose and Those Who Don't: Social Background and College Orientation|url=https://semanticscholar.org/paper/ff8ce352bfd218aefa050bb3817376dbabe8d28d|journal=The Annals of the American Academy of Political and Social Science|language=en|volume=627|issue=1|pages=14–35|doi=10.1177/0002716209348732|issn=0002-7162}}</ref> <ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Hurst|first=Allison L.|date=2009|title=The Path to College: Stories of Students from the Working Class|journal=Race, Gender & Class|volume=16|issue=1/2|pages=257–81|jstor=41658872}}</ref> njihovo zdravlje, <ref name=":1">{{Citiranje novina|last=Kolata|first=Gina|date=2015-11-02|title=Death Rates Rising for Middle-Aged White Americans, Study Finds|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2015/11/03/health/death-rates-rising-for-middle-aged-white-americans-study-finds.html|access-date=2015-12-09|issn=0362-4331}}</ref> radna mjesta koja su im otvorena, <ref name=":0" /> kada izađu s tržišta rada, <ref name=":9">{{Citiranje časopisa|last=Murray|first=Emily T.|last2=Carr|first2=Ewan|last3=Zaninotto|first3=Paola|last4=Head|first4=Jenny|last5=Xue|first5=Baowen|last6=Stansfeld|first6=Stephen|last7=Beach|first7=Brian|last8=Shelton|first8=Nicola|date=2019-10-09|title=Inequalities in time from stopping paid work to death: findings from the ONS Longitudinal Study, 2001–2011|url=https://jech.bmj.com/content/early/2019/10/09/jech-2019-212487|journal=J Epidemiol Community Health|language=en|volume=73|issue=12|pages=1101–1107|doi=10.1136/jech-2019-212487|issn=0143-005X|pmid=31611238}}</ref> s kojom se mogu vjenčati <ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Laureau|first=A.|title=Unequal childhoods: Class, race, and family life.|publisher=Univ of California Press|year=2011}}</ref> i postupanje s njima od strane policije i sudova. <ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Harris|first=Alexes|title=A Pound of Flesh: Monetary Sanctions as Punishment for the Poor|date=2016|publisher=Russell Sage Foundation|isbn=978-0-87154-461-2|chapter=Monetary Sanctions as Punishment for the Poor|jstor=10.7758/9781610448550}}</ref>Radnička klasa se ponekad dijeli na one koji su zaposleni, ali nemaju financijsku sigurnost (" siromašni radnici ") i nižu klasu — one koji su dugotrajno [[Nezaposlenost|nezaposleni]] i/ili [[Beskućništvo|beskućnici]], posebno one koji primaju [[Socijalna zaštita|socijalnu pomoć]] od [[Država|države]] . Potonji se danas smatra analognim marksističkom izrazu " lumpenproletarijat ". Međutim, u vrijeme Marxova pisanja lumpenproletarijat se odnosio na one u krajnjem siromaštvu; kao što su beskućnici. <ref name="Brown-2009-953" /> Pripadnici radničke klase ponekad se nazivaju [[Djelatnik plavog ovratnika|radnicima]] .
 
== Posljedice klasnog položaja ==
Line 124 ⟶ 119:
Društvena klasa osobe ima značajan utjecaj na mogućnosti obrazovanja. Ne samo da roditelji iz više klase mogu slati svoju djecu u ekskluzivne škole za koje se smatra da su bolje, već su na mnogim mjestima škole koje podupire država za djecu iz više klase mnogo kvalitetnije od onih koje država daje djeci nižih klasa. <ref>Jonathan Kozol, ''Savage Inequalities'', Crown, 1991</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=McDonough, Patricia M.|url=https://books.google.com/books?id=PHdy8ql2mM4C&pg=PA1|title=Choosing colleges: how social class and schools structure opportunity|publisher=SUNY Press|year=1997|isbn=978-0-7914-3477-2|pages=1–2}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=Growing gaps: educational inequality around the world|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-973218-0|editor-last=Attewell, Paul|page=105|chapter=Social class and educational opportunity in South Korea|editor-last2=Newman, Katherine S.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=tqf8ShfYk_YC&pg=PA105|authors=Shin, Kwang-Yeong & Lee, Byoung-Hoon}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/meritocracymyth0000mcna|title=The meritocracy myth|publisher=Rowman & Littlefield|year=2009|isbn=978-0-7425-6168-7|page=[https://archive.org/details/meritocracymyth0000mcna/page/199 199]|url-access=registration|authors=McNamee, Stephen J. & Miller, Robert K.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=The Way Class Works: Readings on School, Family, and the Economy|publisher=Taylor & Francis|year=2007|isbn=978-0-415-95707-6|editor-last=Weis, Lois|page=273|chapter=Social class and higher education: a reorganization of opportunities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=sj1HCJaRkHMC&pg=PA273|authors=Thomas, Scott L. & Bell, Angela}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=EE-m0ZwjuqsC&pg=PA112|title=Tearing down the gates confronting the class divide in American education|publisher=University of California Press|year=2007|isbn=978-0-520-24588-4|pages=112–14|authors=Sacks, Peter}}</ref> Ovaj nedostatak dobrih škola jedan je od čimbenika koji održavaju klasnu podjelu među generacijama.
 
U Ujedinjenom Kraljevstvu, o obrazovnim posljedicama klasnog položaja raspravljali su znanstvenici inspirirani okvirom [[Kulturalni studiji|kulturalnih studija]] CCCS -a i/ili, posebno u vezi s djevojkama iz radničke klase, feminističkom teorijom . O dječacima iz radničke klase, knjiga [[Paul Willis|Paula Willisa]] iz 1977. ''Learning to Labour: How Working Class Kids Get Working Class Jobs'' smatra se unutar polja [[Kulturalni studiji|britanskih kulturalnih studija]] kao klasična rasprava o njihovoj antipatiji prema stjecanju znanja. <ref>Willis, Paul (1977). ''Learning to Labour: How Working Class Kids Get Working Class Jobs''. Farnborough: Saxon House. {{ISBN|978-0-5660-0150-5}}</ref> Beverley Skeggs opisao je ''Learning to Labor'' kao studiju o " [[Ironija|ironiji]] " "kako je proces kulturne i ekonomske reprodukcije omogućen slavljenjem teškog, mačo svijeta rada kod 'dečki'". <ref>Skeggs, Beverley (1992). "Paul Willis, ''Learning to Labour''". In Barker, Martin & Beezer, Anne (eds.). ''Reading into Cultural Studies''. London: Routledge, p.181. {{ISBN|978-0-4150-6377-7}}</ref>
 
=== Zdravlje i prehrana ===
Društvena klasa osobe često utječe na njezino fizičko zdravlje, sposobnost primanja odgovarajuće [[Zdravstvena zaštita|medicinske skrbi]] i [[Prehrana|prehrane]] te očekivani životni vijek . <ref>{{Citiranje knjige|last=Barr, Donald A.|url=https://books.google.com/books?id=US21MlGw3-IC&pg=PA1|title=Health disparities in the United States: social class, race, ethnicity, and health|publisher=JHU Press|year=2008|isbn=978-0-8018-8821-2|pages=1–2}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Gulliford, Martin|title=Access to health care|publisher=Psychology Press|year=2003|isbn=978-0-415-27546-0|editor-last=Gulliford, Martin|page=39|chapter=Equity and access to health care|editor-last2=Morgan, Myfanwy|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mOXP05u5alAC&pg=PA39}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Budrys, Grace|url=https://books.google.com/books?id=kUSM_kCNsSAC&pg=PA183|title=Unequal Health: How Inequality Contributes to Health Or Illness|publisher=Rowman & Littlefield|year=2009|isbn=978-0-7425-6507-4|pages=183–84}}</ref>
 
Ljudi iz niže klase imaju široku lepezu zdravstvenih problema kao rezultat svog ekonomskog statusa. Ne mogu koristiti zdravstvenu skrb tako često, a kada je koriste, ona je niže kvalitete, iako općenito imaju mnogo veću stopu zdravstvenih problema. Obitelji niže klase imaju višu stopu smrtnosti dojenčadi, [[Rak (bolest)|raka]], kardiovaskularnih bolesti i fizičkih ozljeda koje onesposobljavaju. Osim toga, siromašni ljudi obično rade u mnogo opasnijim uvjetima, ali općenito imaju mnogo manje (ako ga uopće imaju) osigurano zdravstveno osiguranje u usporedbi s radnicima srednje i više klase. <ref>{{Citiranje knjige|last=Liu, William Ming|url=https://books.google.com/books?id=4IbVbxXisUgC&pg=PA29|title=Social Class and Classism in the Helping Professions: Research, Theory, and Practice|publisher=SAGE|year=2010|isbn=978-1-4129-7251-2|page=29}}</ref>
Line 137 ⟶ 132:
 
== Klasni sukob ==
{{Glavni|ClassKlasni conflictsukob}}
Klasni sukob, koji se često naziva "klasni rat" ili "klasna borba", je napetost ili antagonizam koji postoji u društvu zbog konkurentskih socioekonomskih interesa i želja između ljudi različitih klasa.
 
Line 147 ⟶ 142:
Besklasno" društvo je ono u kojem nitko nije rođen u društvenoj klasi. Mogle bi se pojaviti razlike u [[Bogatstvo|bogatstvu]], [[Dohodak|prihodu]], [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Kultura|kulturi]] ili [[Društveno umrežavanje|društvenoj mreži]] koje bi bile određene samo individualnim iskustvom i postignućima u takvom društvu.
 
Budući da je te razlike teško izbjeći, zagovornici besklasnog društva (kao što su [[Anarhizam|anarhisti]] i [[Komunizam|komunisti]] ) predlažu različita sredstva za njegovo postizanje i održavanje i pridaju mu različite stupnjeve važnosti kao cilju u svojim ukupnim programima/filozofiji.
 
== Odnos etniciteta i klase ==
[[Datoteka:Elizaveta_with_Black_Servant_by_Grooth_(1743,_Hermitage).jpg|mini| Konjanički portret [[Elizabeta, ruska carica|ruske carice Elizabete]] sa slugom [[Mauri|Maurom]]]]
[[Rasa]] i druge grupe velikih razmjera također mogu utjecati na klasni položaj. Povezivanje određenih etničkih skupina s klasnim statusom uobičajeno je u mnogim društvima, a povezano je i s rasom. <ref name="apamin">{{Citiranje weba|date=2017|title=Ethnic and Racial Minorities & Socioeconomic Status|url=https://www.apa.org/pi/ses/resources/publications/minorities|access-date=2022-11-11|website=American Psychological Association}}</ref> Klasa i etnička pripadnost mogu utjecati na socioekonomski položaj osobe ili zajednice, što zauzvrat utječe na sve, uključujući dostupnost posla i kvalitetu dostupnog zdravlja i obrazovanja. <ref name="apamin" /> Etikete pripisane pojedincu mijenjaju način na koji ga drugi doživljavaju, s višestrukim etiketama povezanim sa stigmom koje se kombiniraju kako bi pogoršale društvene posljedice etiketiranja. <ref>{{Citiranje knjige|last=Jones|first=Pip|url=https://books.google.com/books?id=y-O9DAEACAAJ|title=Introducing Social Theory|last2=Bradbury|first2=Liz|publisher=Polity Press|year=2018|isbn=978-1-5095-0504-3|edition=Third|location=Cambridge, UK|pages=104–114}}</ref>
 
Kao rezultat osvajanja ili unutarnje etničke diferencijacije, vladajuća je klasa često etnički homogena, a određene rase ili etničke skupine u nekim su društvima zakonom ili običajima ograničene na zauzimanje određenih klasnih položaja. Koje se etničke pripadnosti smatraju visokim ili niskim klasama razlikuje se od društva do društva.
 
U modernim društvima povučene su stroge pravne veze između etničke pripadnosti i klase, poput kastinskog sustava u Africi, [[Apartheid|aparthejdaapartheida]], položaja [[Burakumin|burakumina]] u japanskom društvu i kastinskog sustava u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] . 
 
== Vidi također ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Društvena_klasa"