Društvena klasa: razlika između inačica

Postojanje klasnog sustava datira još iz vremena [[Drevni Egipat|starog Egipta]], gdje je položaj elite također karakterizirala pismenost. <ref name="Mendoza2017">{{Citiranje knjige|last=Barbara Mendoza|url=https://books.google.com/books?id=aE83DwAAQBAJ&pg=PA216|title=Artifacts from Ancient Egypt|date=5 October 2017|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-4408-4401-0|pages=216–}}</ref> Bogatiji ljudi bili su na vrhu društvenog poretka, a obični ljudi i robovi na dnu. <ref name="Baptiste2015">{{Citiranje knjige|last=Tracey Baptiste|url=https://books.google.com/books?id=fR5hDwAAQBAJ&pg=PA5|title=The Totally Gross History of Ancient Egypt|date=15 December 2015|publisher=The Rosen Publishing Group, Inc|isbn=978-1-4994-3755-3|pages=5–}}</ref> Međutim, klasa nije bila kruta; čovjek skromnog podrijetla mogao se popeti na visok položaj. <ref name="Keller">{{Citiranje knjige|last=Keller|first=Suzanne|url=https://books.google.com/books?id=AJsuDwAAQBAJ|title=Beyond the Ruling Class: Strategic Elites in Modern Society|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781351289184}}</ref> {{Is|38-}}

Drevni su Egipćani na muškarce i žene, uključujući ljude iz svih društvenih klasa, gledali kao na jednake pred zakonom, pa je čak i najniži [[seljak]] imao pravo podnijeti peticiju veziru i njegovom sudu za naknadu štete. <ref name="UCJohnson">{{Citiranje weba|last=Johnson|first=Janet H.|author-link=Janet H. Johnson|date=2002|title=Women's Legal Rights in Ancient Egypt|url=http://fathom.lib.uchicago.edu/1/777777190170/|website=Fathom Archive|publisher=University of Chicago}}</ref>

Poljoprivrednici su činili većinu stanovništva, ali poljoprivredni proizvodi bili su u izravnom vlasništvu države, hrama ili [[Plemstvo|plemićke obitelji]] koja je posjedovala zemlju. <ref name="Maneulian">{{Citiranje knjige|last=Manuelian|first=Peter Der|title=Egypt: The World of the Pharaohs|publisher=Könemann|year=1998|isbn=978-3-89508-913-8|editor-last=Regine Schulz|location=Cologne, Germany|editor-last2=Matthias Seidel}}</ref> {{Is|383}}Poljoprivrednici su također podlijegali porezu na rad i morali su raditi na navodnjavanju ili građevinskim projektima u sustavu korveje . <ref name="James">{{Citiranje knjige|last=James|first=T.G.H.|url=https://archive.org/details/britishmuseumcon00jame|title=The British Museum Concise Introduction to Ancient Egypt|publisher=University of Michigan Press|year=2005|isbn=978-0-472-03137-5|author-link=T. G. H. James}}</ref> {{Is|136}}Umjetnici i obrtnici bili su višeg statusa od zemljoradnika, ali su također bili pod državnom kontrolom, radili su u trgovinama uz hramove i plaćali izravno iz državne riznice. Pisarnici i službenici činili su višu klasu u starom Egiptu, poznatu kao "klasa bijelog kilta" u odnosu na odjeću od izbijeljenog platna koja je služila kao oznaka njihovog položaja. <ref name="Billard">{{Citiranje knjige|last=Billard|first=Jules B.|url=https://books.google.com/books?id=DnMhAQAAMAAJ&pg=PP1|title=Ancient Egypt, Discovering Its Splendors|publisher=National Geographic Society|year=1978|isbn=9780870442209}}</ref> {{Is|109}}Viša klasa svoj je društveni status istaknuto iskazivala u umjetnosti i književnosti. Ispod plemstva bili su svećenici, liječnici i inženjeri sa specijaliziranom izobrazbom u svom području. Nejasno je je li ropstvo kakvo se danas shvaća postojalo u starom Egiptu ; postoje različita mišljenjađu autorima. <ref>{{Citiranje weba|date=2003|title=Social classes in ancient Egypt|url=http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/social/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20071213192904/http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/social/index.html|archive-date=13 December 2007|website=Digital Egypt for Universities|publisher=University College London}}</ref>{{Citiranje|Not a single Egyptian was, in our sense of the word, free. No individual could call in question a hierarchy of authority which culminated in a living god.|[[Emile Durkheim]]<ref name="Keller"/>}}

Iako su robovi uglavnom bili korišteni kao sluge pod ugovorom, mogli su kupovati i prodavati svoje ropstvo, probijati se do slobode ili plemstva, a obično su ih liječili [[Liječnik|liječnici]] na radnom mjestu. <ref>{{Citiranje weba|title=Slavery|url=http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/timelines/topics/slavery.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120830093437/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/timelines/topics/slavery.htm|archive-date=30 August 2012|website=An introduction to the history and culture of Pharaonic Egypt}}</ref>

U staroj Grčkoj kada je klanski sustav {{Efn|baziranbased naon krvnomblood srodstvurelations}} bio u opadanju. Klase {{Efn|based on occupation}} zamijenile su klansko društvo kada je postalo premalo da bi podmirilo potrebe sve veće populacije. Podjela rada također je bitna za rast klasa. <ref name="Keller">{{Citiranje knjige|last=Keller|first=Suzanne|url=https://books.google.com/books?id=AJsuDwAAQBAJ|title=Beyond the Ruling Class: Strategic Elites in Modern Society|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781351289184}}</ref> {{Is|39}}

Povijesno gledano, društvena klasa i ponašanje bili su određeni zakonom. Na primjer, dopušteni način odijevanja u nekim je vremenima i na nekim mjestima bio strogo reguliran, s raskošnim odijevanjem samo za visoke slojeve društva i [[Aristokracija|aristokraciju]], dok su zakoni o raskoši propisivali odjeću i nakit primjerene društvenom položaju i [[Društveni status|položaju]] osobe. U Europi su ti zakoni postali sve uobičajeniji tijekom srednjeg vijeka. Međutim, ti su zakoni bili skloni promjenama zbog društvenih promjena, au mnogim slučajevima te su razlike mogle ili gotovo nestati, kao što je razlika između patricija i plebejaca koja je gotovo izbrisana tijekom kasne [[Rimska Republika|Rimske republike]] .

[[Jean-Jacques Rousseau]] imao je veliki utjecaj na političke ideale [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] zbog svojih pogleda na nejednakost i klase. Rousseau je ljude vidio kao "prirodno čiste i dobre", što znači da su se ljudi od rođenja smatrali nedužnima i da je svako zlo naučeno. Smatrao je da društveni problemi nastaju razvojem društva i potiskuju urođenu čistoću čovječanstva. Također je smatrao da je privatno vlasništvo glavni razlog društvenih problema u društvu jer privatno vlasništvo stvara nejednakost kroz vrijednost imovine. Iako je njegova teorija predviđala da će, ako ne bude privatnog vlasništva, postojati široko rasprostranjena jednakost, Rousseau je prihvatio da će uvijek postojati društvena nejednakost zbog načina na koji se društvo promatra i vodi. <ref name="Conley, Dalton 2017">{{Citiranje knjige|last=Conley, Dalton|title=You May Ask Yourself: An Introduction to Thinking like a Sociologist|publisher=W.W. Norton & Company, Inc.|year=2017|isbn=978-0393614275|editor-last=Bakeman, Karl|edition=5th|chapter=Stratification}}</ref>

Kasniji prosvjetiteljski mislioci smatrali su nejednakost vrijednom i ključnom za razvoj i prosperitet društva. Također su priznali da će privatno vlasništvo u konačnici uzrokovati nejednakost jer se specifični resursi koji su u privatnom vlasništvu mogu pohraniti, a vlasnici profitiraju na manjku resursa. To može stvoriti natjecanje među klasama koje su ovi mislioci smatrali nužnim. <ref name="Conley, Dalton 2017">{{Citiranje knjige|last=Conley, Dalton|title=You May Ask Yourself: An Introduction to Thinking like a Sociologist|publisher=W.W. Norton & Company, Inc.|year=2017|isbn=978-0393614275|editor-last=Bakeman, Karl|edition=5th|chapter=Stratification}}</ref> Ovo također stvara [[Društvena stratifikacija|raslojavanje]] između klasa održavajući jasnu razliku između nižih, siromašnijih klasa i viših, bogatijih klasa.

U klasnim društvima, klasni sukob se ponavlja ili traje, ovisno o sociološkoj i antropolitičkoj perspektivi. <ref>{{Citiranje knjige|title=The concise encyclopedia of sociology|date=2011|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=978-1-4443-9263-0|page=66|oclc=701327736}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=Weapons of the weak : everyday forms of peasant resistance|isbn=978-0-585-36330-1|oclc=317459153}}</ref> Klasna društva nisu oduvijek postojala; postojale su vrlo različite vrste klasnih zajednica. <ref>{{Citiranje knjige|title=EVOLUTION OF PROPERTY FROM SAVAGERY TO CIVILIZATION.|date=2017|publisher=HANSEBOOKS|isbn=978-3-337-31218-3|oclc=1104923720}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=Ancient society|date=2000|publisher=Transaction Publishers|isbn=0-7658-0691-6|oclc=44516641}}</ref> <ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of Western colonialism since 1450|date=2007|publisher=Macmillan Reference USA|isbn=978-0-02-866085-1|pages=620, 849, 921, 64|oclc=74840473}}</ref> Na primjer, društva temeljena na starosti, a ne na kapitalu. <ref name="Cambridge University Press">{{Citiranje knjige|title=Age class systems : social institutions and polities based on age|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-30747-3|oclc=11621536}}</ref> Tijekom [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] društveni su odnosi demontirani silom, što je dovelo do društava utemeljenih na društvenim kategorijama najamnog rada, privatnog vlasništva i kapitala. <ref name="Cambridge University Press" /> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Bhandar|first=Brenna|date=2014|title=Property, Law, and Race: Modes of Abstraction|url=https://scholarship.law.uci.edu/ucilr/vol4/iss1/10/|journal=UC Irvine Law Review|volume=4|issue=1|pages=203–218|issn=2327-4514|access-date=2022-11-11}}</ref>

'''Klasno društvo''' ili klasno društvo društvo je organizacijskog principa u kojem je vlasništvo nad imovinom, [[Proizvodna sredstva|sredstvima za proizvodnju]] i [[Bogatstvo|bogatstvom]] odlučujući čimbenik raspodjele moći, u kojem su oni s više imovine i bogatstva stratificirani više u društvu, a oni bez pristupa sredstvima za proizvodnju i bez bogatstva stratificirani su niže u društvu. U klasnom društvu, barem implicitno, ljudi su podijeljeni u različite društvene slojeve, koji se obično nazivaju društvenim klasama ili [[Kasta|kastama]] . Priroda klasnog društva stvar je sociološkog istraživanja. <ref>{{Citiranje knjige|last=Drobnic|first=S.|url=https://books.google.com/books?id=HKqHDAAAQBAJ&q=class+magnus+bygren&pg=PA208|title=Work-Life Balance in Europe: The Role of Job Quality|last2=Guillén|first2=A.|publisher=Springer|year=2011|isbn=9780230307582|page=208}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=14 April 2010|title=Essays on Social Reproduction and Lifelong Learning|url=https://www.skolporten.se/forskning/avhandling/essays-on-social-reproduction-and-lifelong-learning/|access-date=2020-05-14|website=Skolporten}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Bihagen|first=Erik|last2=Nermo|first2=Magnus|last3=Stern|first3=Charlotta|date=October 2013|title=Class Origin and Elite Position of Men in Business Firms in Sweden, 1993–2007: The Importance of Education, Cognitive Ability, and Personality|journal=European Sociological Review|volume=29|issue=5|pages=939–954|doi=10.1093/esr/jcs070}}</ref> Klasna društva postoje diljem svijeta, kako u industrijaliziranim tako iu zemljama u razvoju. <ref>{{Citiranje weba|title=Global Stratification and Inequality {{!}} Introduction to Sociology|url=https://courses.lumenlearning.com/sociology/chapter/global-stratification-and-inequality/|access-date=2020-06-01|website=courses.lumenlearning.com}}</ref> Teoretizira se da klasna stratifikacija dolazi izravno iz [[Kapitalizam|kapitalizma]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Lane|first=David|date=2005-12-01|title=Social class as a factor in the transformation of state socialism|journal=Journal of Communist Studies and Transition Politics|volume=21|issue=4|pages=417–435|doi=10.1080/13523270500363361|issn=1352-3279}}</ref> Što se tiče javnog mnijenja, devet od deset ljudi u jednoj švedskoj anketi smatra točnim da žive u klasnom društvu. <ref>{{Citiranje novina|date=2004-04-26|title=Klassamhället åter anser 9 av 10|language=sv|work=Svenska Dagbladet|url=https://www.svd.se/klassamhallet-ater-anser-9-av-10|issn=1101-2412}}</ref>

Netko može koristiti komparativne metode za proučavanje klasnih društava, koristeći, na primjer, usporedbu [[Ginijev koeficijent|Ginijevih koeficijenata]], ''de facto'' obrazovnih mogućnosti, nezaposlenosti i kulture. <ref>{{Citiranje weba|last=Cribb|first=Jonathan|date=2013-02-01|title=Income inequality in the UK|url=https://ifs.org.uk/publications/income-inequality-uk|access-date=2022-11-11|website=Institute for Fiscal Studies}}</ref> <ref name="ReferenceA">{{Citiranje knjige|last=Jones|first=Owen Peter|title=Chavs : the demonization of the working class : with new preface|year=2011|isbn=978-1-78168-398-9|edition=[New]|oclc=1105199910}}</ref>

Društva s velikim klasnim razlikama imaju veći udio ljudi koji pate od problema [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] kao što su simptomi tjeskobe i depresije. <ref>{{Citiranje knjige|last=Wilkinson|first=Richard G|title=The inner level : how more equal societies reduce stress, restore sanity and improve everyone's well-being|last2=Pickett|first2=Kate|publisher=Penguin Books|year=2019|isbn=978-0-14-197539-9|oclc=1091644373}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Salmi|first=Peter|date=2017-12-13|title=Kraftig ökning av psykisk ohälsa bland barn och unga vuxna|url=https://www.socialstyrelsen.se/nyheter/2017/kraftigokningavpsykiskohalsahosbarnochungavuxna|archive-url=https://web.archive.org/web/20180221055729/https://www.socialstyrelsen.se/nyheter/2017/kraftigokningavpsykiskohalsahosbarnochungavuxna|archive-date=2018-02-21|website=Socialstyrelsen|language=sv}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Mathisen|first=Daniel|date=2018-06-08|title=Inte konstigt att klassamhället får oss att må dåligt|url=https://www.dagensarena.se/opinion/inte-konstigt-att-klassamhallet-far-oss-att-ma-daligt/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190620193700/http://www.dagensarena.se/opinion/inte-konstigt-att-klassamhallet-far-oss-att-ma-daligt/|archive-date=2019-06-20|access-date=2020-05-14|language=sv}}</ref> Niz znanstvenih studija pokazao je ovaj odnos. <ref>{{Citiranje knjige|last=Aneshensel|first=Carol S|title=Handbook of the sociology of mental health|last2=Phelan|first2=Jo C|date=1999|publisher=Kluwer Academic/Plenum Publishers|isbn=978-0-387-36223-6|page=152|oclc=552063104}}</ref> Statistika podupire ovu tvrdnju i rezultati se nalaze u očekivanom životnom vijeku i općem zdravlju; na primjer, u slučaju velikih razlika u očekivanoj životnoj dobi između dva predgrađa Stockholma. Razlike između očekivanog životnog vijeka siromašnih i manje obrazovanih stanovnika koji žive u blizini stanice Vårby gård i visokoobrazovanih i imućnijih stanovnika koji žive u blizini Danderyda razlikuju se za 18 godina. <ref>{{Citiranje novina|date=2014-05-12|title=Var du bor avgör när du dör|language=sv|url=https://www.svt.se/nyheter/val2014/hogutbildad-i-danderyd-lever-18-ar-langre-an-lagutbildad-i-varby}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=2019-06-29|title=Mera om massiva och dödliga klasskillnader|language=sv|work=Svenska Dagbladet|url=https://www.svd.se/mera-om-massiva-och-dodliga-klasskillnader|issn=1101-2412}}</ref>

Slični podaci o New Yorku također su dostupni za očekivani životni vijek, prosječni dohodak po glavi stanovnika, raspodjelu dohotka, srednju mobilnost dohotka za ljude koji su odrasli u siromašnim zemljama, imaju diplomu prvostupnika ili više. <ref>{{Citiranje novina|last=Leonhardt|first=David|last2=Serkez|first2=Yaryna|date=13 May 2020|title=Opinion &#124; What Does Opportunity Look Like Where You Live?|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/interactive/2020/05/13/opinion/inequality-cities-life-expectancy.html}}</ref>

U klasnim društvima niže klase sustavno dobivaju niže kvalitetno obrazovanje i skrb. <ref>{{Citiranje weba|title=Skillnad mellan rika och fattigas överlevnad i bröstcancer|url=https://www.dagensmedicin.se/alla-nyheter/nyheter/skillnad-mellan-rika-och-fattigas-overlevnad-i-brostcancer/|website=www.dagensmedicin.se}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=Closing the gap in a generation : health equity through action on the social determinants of health : Commission on Social Determinants of Health final report.|date=2008|publisher=World Health Organization, Commission on Social Determinants of Health|isbn=978-92-4-156370-3|oclc=248038286}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=2008-09-08|title=Fattiga klarar cancer sämst|language=sv|work=Svenska Dagbladet|url=https://www.svd.se/fattiga-klarar-cancer-samst|issn=1101-2412}}</ref> Postoje eksplicitniji učinci kada oni iz više klase aktivno demoniziraju dijelove stanovništva niže klase. <ref name="ReferenceA">{{Citiranje knjige|last=Jones|first=Owen Peter|title=Chavs : the demonization of the working class : with new preface|year=2011|isbn=978-1-78168-398-9|edition=[New]|oclc=1105199910}}</ref>

Definicije društvenih klasa odražavaju niz socioloških perspektiva, utemeljenih na [[Antropologija|antropologiji]], [[Ekonomska znanost|ekonomiji]], [[Psihologija|psihologiji]] i [[Sociologija|sociologiji]] . Povijesno su glavne perspektive bile [[marksizam]] i strukturalni funkcionalizam . Zajednički stratumski model klase dijeli društvo na jednostavnu hijerarhiju [[Radnička klasa|radničke klase]], srednje klase i više klase . Unutar akademske zajednice pojavljuju se dvije široke škole definicija: one koje su usklađene s modelima sociološkog sloja [[Društvena klasa|klasnog društva]] iz 20. stoljeća i one koje su usklađene s povijesnim materijalističkim ekonomskim modelima [[Marksizam|marksista]] i [[Anarhizam|anarhista]] iz 19. stoljeća. <ref>{{Citiranje knjige|last=Serravallo, Vincent|title=Encyclopedia of social problems, Volume 1|publisher=SAGE|year=2008|isbn=978-1-4129-4165-5|editor-last=Parrillo, Vincent N.|page=131|chapter=Class|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mRGr_B4Y1CEC&pg=PA131}}</ref> <ref name="The American Class Structure">{{Citiranje knjige|last=Gilbert|first=Dennis|url=https://archive.org/details/americanclassstr0000gilb_c7f2|title=The American Class Structure|publisher=Wadsworth Publishing|year=1998|isbn=978-0-534-50520-2|location=New York|url-access=registration}}</ref> <ref name="Marriages, Families & Intimate Relationships">{{Citiranje knjige|last=Williams|first=Brian|title=Marriages, Families & Intimate Relationships|last2=Stacey C. Sawyer|last3=Carl M. Wahlstrom|publisher=Pearson|year=2005|isbn=978-0-205-36674-3|location=Boston}}</ref>

Još jedna razlika može se povući između analitičkih koncepata društvene klase, kao što su marksistička i weberovska tradicija, kao i više empirijskih tradicija kao što je pristup socioekonomskog statusa, koji bilježi korelaciju dohotka, obrazovanja i bogatstva s društvenim ishodima, a da nužno ne implicira partikularna teorija društvene strukture. <ref>John Scott, ''Class: critical concepts'' (1996) Volume 2 P. 310</ref>

</div>Za Marxa, klasa je kombinacija objektivnih i subjektivnih čimbenika. Objektivno, klasa dijeli zajednički odnos prema [[Proizvodna sredstva|sredstvima proizvodnje]] . Samo klasno društvo shvaćeno je kao agregirani fenomen "međusobno povezanog kretanja", koji stvara kvazi-objektivni koncept kapitala. <ref>{{Citiranje knjige|last=Postone|first=Moishe|url=https://libcom.org/article/time-labor-and-social-domination-reinterpretation-marxs-critical-theory-moishe-postone|title=Time, Labor, and Social Domination: A Reinterpretation of Marx's Critical Theory|publisher=[[Cambridge University Press]]|others=via [[libcom.org]]|year=1993|isbn=0-521-39157-1|language=En|oclc=26853972|author-link=Moishe Postone}}</ref> Subjektivno, članovi će nužno imati neku percepciju (" klasna svijest ") o svojoj sličnosti i zajedničkom interesu. Klasna svijest nije samo svijest o vlastitim klasnim interesima, već je i skup zajedničkih pogleda o tome kako društvo treba biti organizirano pravno, kulturno, društveno i politički. Ti se klasni odnosi ponavljajureproduciraju kakokroz vrijeme prolazi.

U marksističkoj teoriji [[Društvena klasa|klasnu strukturu]] kapitalističkog načina proizvodnje karakterizira sukob između dviju glavnih klasa: [[Buržoazija|buržoazije]], kapitalista koji posjeduju [[Proizvodna sredstva|sredstva za proizvodnju]] i mnogo većeg [[Proletarijat|proletarijata]] (ili "radničke klase") koji mora prodati svoje vlastita radna snaga ( najamni rad ). Ovo je temeljna ekonomska struktura rada i vlasništva, stanje nejednakosti koje se normalizira i reproducira kroz kulturnu ideologiju .

Za marksiste, svaka osoba u procesu proizvodnje ima zasebne društvene odnose i probleme. Uz to, svaka osoba je smještena u različite skupine koje imaju slične interese i vrijednosti koje se mogu drastično razlikovati od skupine do skupine. Klasa je posebna po tome što se ne odnosi specifično na pojedinačnu osobu, već na određenu ulogu. <ref name="Conley, Dalton 2017">{{Citiranje knjige|last=Conley, Dalton|title=You May Ask Yourself: An Introduction to Thinking like a Sociologist|publisher=W.W. Norton & Company, Inc.|year=2017|isbn=978-0393614275|editor-last=Bakeman, Karl|edition=5th|chapter=Stratification}}</ref>

Marksisti objašnjavaju povijest "civiliziranih" društava u smislu [[Klasna borba|rata klasa]] između onih koji kontroliraju proizvodnju i onih koji proizvode dobra ili usluge u društvu. U marksističkom pogledu na [[kapitalizam]], ovo je sukob između kapitalista ( [[Buržoazija|buržoazije]] ) i najamnih radnika (proletarijata). Za marksiste, klasni antagonizam je ukorijenjen u situaciji da kontrola nad društvenom proizvodnjom nužno uključuje kontrolu nad klasom koja proizvodi dobra - u kapitalizmu je to eksploatacija radnika od strane buržoazije. <ref name=":3">Karl Marx & Friedrich Engels. "Manifesto of the Communist Party", ''Selected Works'', Volume 1; London,' 1943; p. 231.</ref>

Marksisti objašnjavaju povijest "civiliziranih" društava u smislu [[Klasna borba|rata klasa]] između onih koji kontroliraju proizvodnju i onih koji proizvode dobra ili usluge u društvu. U marksističkom pogledu na [[kapitalizam]], ovo je sukob između kapitalista ( [[Buržoazija|buržoazije]] ) i najamnih radnika (proletarijata). Za marksiste, klasni antagonizam je ukorijenjen u situaciji da kontrola nad društvenom proizvodnjom nužno uključuje kontrolu nad klasom koja proizvodi dobra - u kapitalizmu je to eksploatacija radnika od strane buržoazije. <ref>Karl Marx & Friedrich Engels. name=":3Manifesto of the Communist Party", ''Selected Works'', Volume 1; London,' 1943; p. 231.</ref>

Marx iznosi argument da, kako buržoazija dostigne točku akumulacije bogatstva, ona ima dovoljno moći kao dominantna klasa da oblikuje političke institucije i društvo prema svojim interesima. Marx dalje tvrdi da neelitna klasa, zahvaljujući svojoj brojnosti, ima moć svrgnuti elitu i stvoriti ravnopravno društvo. <ref>{{Citiranje weba|title=Manifesto of the Communist Party|url=https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/communist-manifesto/|access-date=2015-12-09|website=www.marxists.org}}</ref>

U ''[[Komunistički manifest|Komunističkom manifestu]]'', Marx je sam tvrdio da je cilj samog proletarijata bio zamijeniti kapitalistički sustav [[Socijalizam|socijalizmom]], mijenjajući društvene odnose koji podupiru klasni sustav i zatim se razvijati u buduće komunističko društvo u kojem: "slobodan razvoj svakog je uvjet za slobodan razvoj svih”. To bi označilo početak besklasnog društva u kojem bi motiv proizvodnje bile ljudske potrebe, a ne profit. U društvu s demokratskom kontrolom i proizvodnjom za korištenje, ne bi bilo klase, države i potrebe za financijskim i bankarskim institucijama i novcem. <ref>Karl Marx & Friedrich Engels. "Manifesto of the Communist Party", ''Selected Works'', Volume 1; London,' 1943; p. 232-234.</ref> <ref>Karl Marx ''Critique of the Gotha Program'' (1875)</ref>

Ti su teoretičari uzeli ovaj binarni klasni sustav i proširili ga tako da uključuje kontradiktorne klasne lokacije, ideju da osoba može biti zaposlena na mnogo različitih klasnih lokacija koje spadaju između dviju klasa proletarijata i buržoazije. Erik Olin Wright izjavio je da su definicije klasa raznolikije i razrađenije kroz poistovjećivanje s višestrukim klasama, obiteljske veze s ljudima iz druge klase ili privremenu ulogu vodstva. <ref name="Conley, Dalton 2017">{{Citiranje knjige|last=Conley, Dalton|title=You May Ask Yourself: An Introduction to Thinking like a Sociologist|publisher=W.W. Norton & Company, Inc.|year=2017|isbn=978-0393614275|editor-last=Bakeman, Karl|edition=5th|chapter=Stratification}}</ref>

[[Max Weber]] formulirao je [[Trodijelna teorija stratifikacije|trokomponentnu teoriju stratifikacije]] koja je društvenu klasu vidjela kao izranjajuću iz međuigre između "klase", "statusa" i "moći". Weber je vjerovao da je klasni položaj određen odnosom osobe prema sredstvima za proizvodnju, dok je status ili "Stand" proizašao iz procjena časti ili prestiža. <ref>Weber, Max (2015/1921). "Classes, Stände, Parties" in Weber's Rationalism and Modern Society, edited and translated by Tony Waters and Dagmar Waters, pp. 37–57.</ref>

Weber gleda na razred kao na skupinu ljudi koji imaju zajedničke ciljeve i mogućnosti koje su im dostupne. To znači da je ono što razdvaja svaku klasu jednu od druge njihova vrijednost na tržištu kroz vlastitu robu i usluge. Ovo stvara jaz između klasa kroz imovinu koju imaju, kao što su vlasništvo i stručnost. <ref name="Conley, Dalton 2017">{{Citiranje knjige|last=Conley, Dalton|title=You May Ask Yourself: An Introduction to Thinking like a Sociologist|publisher=W.W. Norton & Company, Inc.|year=2017|isbn=978-0393614275|editor-last=Bakeman, Karl|edition=5th|chapter=Stratification}}</ref>

Weber je izveo mnoge od svojih ključnih koncepata o društvenoj stratifikaciji ispitujući društvenu strukturu mnogih zemalja. Primijetio je da se, suprotno Marxovim teorijama, stratifikacija temelji na više od jednostavnog vlasništva nad [[Kapital|kapitalom]] . Weber je istaknuo da neki članovi aristokracije nemaju ekonomsko bogatstvo, ali ipak mogu imati političku moć. Isto tako u Europi, mnogim bogatim židovskim obiteljima nedostajalo je ugleda i časti jer su smatrani članovima "skupine parija".

Za [[Pierre Bourdieu|Bourdieua]], mjesto bilo koje osobe u [[Društvena stratifikacija|društvenom sloju]] nejasnije je od ekvivalenta u weberijanskoj sociologiji. Bourdieu je uveo niz koncepata onoga što on naziva vrstama kapitala. Te su vrste bile ekonomski kapital, u obliku imovine koja se može pretvoriti u [[novac]] i osigurana kao privatno vlasništvo . Ova vrsta kapitala odvojena je od ostalih tipova kulturno konstituiranih tipova kapitala koje uvodi Bourdieu, a to su: osobni kulturni kapital (formalno obrazovanje, znanje); objektivni kulturni kapital (knjige, umjetnost); i institucionalizirani kulturni kapital (počasti i titule).

=== KlasniVeliki pregledBritanski VelikeKlasni BritanijePregled ===

Dana 2. travnja 2013., rezultati ankete <ref name="BBC Lab UK Survey">{{Citiranje weba|title=Britain's Real Class System: Great British Class Survey|url=https://www.bbc.co.uk/labuk/experiments/the-great-british-class-survey|access-date=4 April 2013|publisher=BBC Lab UK}}</ref> koju je proveo BBC Lab UK, razvijen u suradnji s akademskim stručnjacima i planiran za objavljivanje u časopisu ''Sociology'', objavljeni su online. <ref name="Sociology4213">{{Citiranje časopisa|last=Savage|first=Mike|last2=Devine|first2=Fiona|last3=Cunningham|first3=Niall|last4=Taylor|first4=Mark|last5=Li|first5=Yaojun|last6=Johs. Hjellbrekke|last7=Brigitte Le Roux|last8=Friedman|first8=Sam|last9=Miles|first9=Andrew|date=2 April 2013|title=A New Model of Social Class: Findings from the BBC's Great British Class Survey Experiment|url=http://dro.dur.ac.uk/15884/1/15884.pdf|journal=Sociology|volume=47|issue=2|pages=219–50|doi=10.1177/0038038513481128}}</ref> <ref name="BBCHugeSurvey4313">{{Citiranje novina|date=3 April 2013|title=The Great British class calculator: People in the UK now fit into seven social classes, a major survey conducted by the BBC suggests.|work=BBC|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-22007058|access-date=4 April 2013}}</ref> <ref name="BBCMethodology">{{Citiranje novina|last=Savage|first=Mike|last2=Devine|first2=Fiona|date=3 April 2013|title=The Great British class calculator: Sociologists are interested in the idea that class is about your cultural tastes and activities as well as the type and number of people you know.|work=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/science/0/22001963|access-date=4 April 2013}}</ref> <ref name="BBCResults4213">{{Citiranje novina|last=Savage|first=Mike|last2=Devine|first2=Fiona|date=3 April 2013|title=The Great British class calculator: Mike Savage from the London School of Economics and Fiona Devine from the University of Manchester describe their findings from The Great British Class Survey. Their results identify a new model of class with seven classes ranging from the Elite at the top to a 'Precariat' at the bottom.|work=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/science/0/21970879|access-date=4 April 2013}}</ref> <ref name="NYT4313">{{Citiranje novina|last=Lyall|first=Sarah|date=3 April 2013|title=Multiplying the Old Divisions of Class in Britain|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2013/04/04/world/europe/multiplying-the-old-divisions-of-class-in-britain.html|access-date=4 April 2013}}</ref> Objavljeni rezultati temeljili su se na istraživanju 160 .000 stanovnika [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] od kojih je većina živjela u [[Engleska|Engleskoj]] i opisala se kao " bijelci ". Klasa je definirana i mjerena prema količini i vrsti prijavljenih gospodarskih, kulturnih i društvenih resursa. Ekonomski kapital definiran je kao [[Dohodak|prihod]] i imovina ; kulturni kapital kao količina i vrsta kulturnih interesa i aktivnosti; i društveni kapital kao količina i [[društveni status]] njihovih [[Prijateljstvo|prijatelja]], [[Obitelj|obitelji]] te osobnih i poslovnih kontakata. <ref name="BBCResults4213" /> Ovaj teorijski okvir razvio je [[Pierre Bourdieu]] koji je prvi put objavio svoju teoriju društvenih razlika 1979.

Danas koncepti društvene klase često pretpostavljaju tri opće ekonomske kategorije: vrlo bogatu i moćnu višu klasu koja posjeduje i kontrolira sredstva za proizvodnju; srednja klasa profesionalnih radnika, vlasnika malih poduzeća i [[Menadžment|menadžera]] niže razine; i niža klasa, koja se oslanja na slabo plaćene poslove za svoj život i živi u [[Siromaštvo|siromaštvu]] .

Viša klasa <ref name="Brown-2009-953">{{Citiranje knjige|last=Brown, D.F.|title=Concise Encyclopedia of Pragmatics|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=978-0-08-096297-9|editor-last=Mey, Jacob|page=953|chapter=Social class and Status|chapter-url=https://books.google.com/books?id=GcmXgeBE7k0C&pg=PA953}}</ref> je društvena klasa sastavljena od onih koji su bogati, dobro rođeni, moćni ili kombinacija toga. Oni obično posjeduju najveću političku moć. U nekim je zemljama samo bogatstvo dovoljno za ulazak u višu klasu. U drugima, samo ljudi koji su rođeni ili vjenčani u određenim plemićkim krvnim lozama smatraju se pripadnicima više klase, a one koji steknu veliko bogatstvo kroz komercijalne aktivnosti aristokracija s prezirom smatra ''novim bogatašima'' . <ref>The Random House Dictionary of the English Language, "nouveau riche French Usually Disparaging. a person who is newly rich", 1969, Random House</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, viša klasa je aristokracija i kraljevska obitelj, a bogatstvo igra manje važnu ulogu u klasnom statusu. Mnogim plemićkim vršnjacima ili titulama pripadaju mjesta, s nositeljem titule (npr. Earl of Bristol) i njegova obitelj su čuvari kuće, ali ne i vlasnici. Mnogi od njih zahtijevaju velike troškove, tako da je obično potrebno bogatstvo. Mnoga plemićka plemstva i njihovi domovi dio su posjeda, u vlasništvu i pod upravom nositelja titule novcem prikupljenim od zemlje, rente ili drugih izvora bogatstva. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama gdje nema aristokracije ili kraljevske obitelji, status više klase isključujući Amerikance bogatih predaka ili patricije europskog podrijetla u medijima se naziva iznimno bogatima, takozvanim "superbogatima", iako čak iu Sjedinjenim Državama postoji tendencija da oni sa starim obiteljskim bogatstvom gledaju s prezirom na one koji su svoj novac stekli kroz posao, borba između novog novca i starog novca .

Viša klasa općenito se nalazi unutar najbogatijih jedan ili dva posto stanovništva. Pripadnici više klase često su rođeni u njoj i odlikuju se golemim bogatstvom koje se prenosi s koljena na koljeno u obliku posjeda. <ref>{{Citiranje knjige|last=Akhbar-Williams, Tahira|title=Encyclopedia of African American Popular Culture, Volume 1|publisher=ABC-CLIO|year=2010|isbn=978-0-313-35796-1|editor-last=Smith, Jessie C.|page=322|chapter=Class Structure|chapter-url=https://books.google.com/books?id=10rEGSIItjgC&pg=PA322}}</ref> Na temelju nekih novih društvenih i političkih teorija višu klasu čini najbogatija decilna skupina u društvu koja drži gotovo 87% ukupnog bogatstvadruštvenog društvabogatstva. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Baizidi|first=Rahim|date=2019-09-02|title=Paradoxical class: paradox of interest and political conservatism in middle class|journal=Asian Journal of Political Science|volume=27|issue=3|pages=272–285|doi=10.1080/02185377.2019.1642772|issn=0218-5377}}</ref>

Srednja klasa je najosporavanija od tri kategorije, široka skupina ljudi u suvremenom društvu koji socio-ekonomski spadaju između niže i više klase. <ref>{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of social history|publisher=Taylor & Francis|year=1994|isbn=978-0-8153-0342-8|editor-last=Stearns, Peter N.|page=621|chapter=Middle class|chapter-url=https://books.google.com/books?id=kkIeyCEedrsC&pg=PA621}}</ref> Jedan primjer sukoba s ovim izrazom je da se u Sjedinjenim Državama "srednja klasa" primjenjuje vrlo široko i uključuje ljude koji bi se drugdje smatrali [[Radnička klasa|radničkom klasom]] . Radnici srednje klase ponekad se nazivaju " [[Bijeli ovratnik|bijelim ovratnicima]] ".

Teoretičari poput [[Ralf Dahrendorf|Ralfa Dahrendorfa]] primijetili su tendenciju prema povećanju srednje klase u modernim zapadnim društvima, posebno u odnosu na nužnost obrazovane radne snage u tehnološkim gospodarstvima. <ref>Dahrendorf, Ralf. (1959) Class and Class Conflict in Industrial Society. Stanford: Stanford University Press.</ref> Perspektive koje se tiču [[Globalizacija|globalizacije]] i [[Neokolonijalizam|neokolonijalizma]], kao što je [[Teorija zavisnosti|teorija ovisnosti]], sugeriraju da je to zbog pomaka niže razine rada u zemlje u [[Zemlje u razvoju|razvoju]] i [[Treći svijet]] . <ref>Bornschier V. (1996), 'Western society in transition' New Brunswick, N.J.: Transaction Publishers.</ref>

Srednja klasa je skupina ljudi s tipičnim svakodnevnim poslovima koji su plaćeni znatno više od granice siromaštva. .&nbsp;Primjeri ovih vrsta poslova su tvornički radnici, prodavači, učitelji, kuhari i medicinske sestre.&nbsp;Postoji novi trend nekih znanstvenika koji pretpostavlja da je veličina srednje klase u svakom društvu ista. Na primjer, u teoriji paradoksa interesa, srednja klasa su oni koji su u 6.-9. decil i drže gotovo 12% ukupnog bogatstva društva.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Baizidi|first=Rahim|date=2019-07-17|title=Paradoxical class: paradox of interest and political conservatism in middle class|journal=Asian Journal of Political Science|volume=27|issue=3|pages=272–285|doi=10.1080/02185377.2019.1642772|issn=0218-5377}}</ref>

Socioekonomska klasa osobe ima širok raspon učinaka. Može odrediti škole koje mogu pohađati, <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Escarce|first=José J|date=October 2003|title=Socioeconomic Status and the Fates of Adolescents|journal=Health Services Research|volume=38|issue=5|pages=1229–34|doi=10.1111/1475-6773.00173|issn=0017-9124|pmc=1360943|pmid=14596387}}</ref> <ref name=":4">{{Citiranje časopisa|last=Wilbur|first=Tabitha G.|last2=Roscigno|first2=Vincent J.|date=2016-08-31|title=First-generation Disadvantage and College Enrollment/Completion|journal=Socius|language=en|volume=2|page=2378023116664351|doi=10.1177/2378023116664351|issn=2378-0231|doi-access=free}}</ref> <ref name=":5">{{Citiranje časopisa|last=DiMaggio|first=Paul|date=1982|title=Cultural Capital and School Success: The Impact of Status Culture Participation on the Grades of U.S. High School Students|journal=American Sociological Review|volume=47|issue=2|pages=189–201|doi=10.2307/2094962|jstor=2094962}}</ref> <ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Buchmann|first=Claudia|last2=DiPrete|first2=Thomas A.|date=2016-06-23|title=The Growing Female Advantage in College Completion: The Role of Family Background and Academic Achievement|journal=American Sociological Review|language=en|volume=71|issue=4|pages=515–41|citeseerx=10.1.1.487.8265|doi=10.1177/000312240607100401}}</ref> <ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Grodsky|first=Eric|last2=Riegle-Crumb|first2=Catherine|date=2010-01-01|title=Those Who Choose and Those Who Don't: Social Background and College Orientation|url=https://semanticscholar.org/paper/ff8ce352bfd218aefa050bb3817376dbabe8d28d|journal=The Annals of the American Academy of Political and Social Science|language=en|volume=627|issue=1|pages=14–35|doi=10.1177/0002716209348732|issn=0002-7162}}</ref> <ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Hurst|first=Allison L.|date=2009|title=The Path to College: Stories of Students from the Working Class|journal=Race, Gender & Class|volume=16|issue=1/2|pages=257–81|jstor=41658872}}</ref> njihovo zdravlje, <ref name=":1">{{Citiranje novina|last=Kolata|first=Gina|date=2015-11-02|title=Death Rates Rising for Middle-Aged White Americans, Study Finds|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2015/11/03/health/death-rates-rising-for-middle-aged-white-americans-study-finds.html|access-date=2015-12-09|issn=0362-4331}}</ref> radna mjesta koja su im otvorena, <ref name=":0" /> kada izađu s tržišta rada, <ref name=":9">{{Citiranje časopisa|last=Murray|first=Emily T.|last2=Carr|first2=Ewan|last3=Zaninotto|first3=Paola|last4=Head|first4=Jenny|last5=Xue|first5=Baowen|last6=Stansfeld|first6=Stephen|last7=Beach|first7=Brian|last8=Shelton|first8=Nicola|date=2019-10-09|title=Inequalities in time from stopping paid work to death: findings from the ONS Longitudinal Study, 2001–2011|url=https://jech.bmj.com/content/early/2019/10/09/jech-2019-212487|journal=J Epidemiol Community Health|language=en|volume=73|issue=12|pages=1101–1107|doi=10.1136/jech-2019-212487|issn=0143-005X|pmid=31611238}}</ref> s kojom se mogu vjenčati <ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Laureau|first=A.|title=Unequal childhoods: Class, race, and family life.|publisher=Univ of California Press|year=2011}}</ref> i postupanje s njima od strane policije i sudova. <ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Harris|first=Alexes|title=A Pound of Flesh: Monetary Sanctions as Punishment for the Poor|date=2016|publisher=Russell Sage Foundation|isbn=978-0-87154-461-2|chapter=Monetary Sanctions as Punishment for the Poor|jstor=10.7758/9781610448550}}</ref>Radnička klasa se ponekad dijeli na one koji su zaposleni, ali nemaju financijsku sigurnost (" siromašni radnici ") i nižu klasu — one koji su dugotrajno [[Nezaposlenost|nezaposleni]] i/ili [[Beskućništvo|beskućnici]], posebno one koji primaju [[Socijalna zaštita|socijalnu pomoć]] od [[Država|države]] . Potonji se danas smatra analognim marksističkom izrazu " lumpenproletarijat ". Međutim, u vrijeme Marxova pisanja lumpenproletarijat se odnosio na one u krajnjem siromaštvu; kao što su beskućnici. <ref name="Brown-2009-953">{{Citiranje knjige|last=Brown, D.F.|title=Concise Encyclopedia of Pragmatics|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=978-0-08-096297-9|editor-last=Mey, Jacob|page=953|chapter=Social class and Status|chapter-url=https://books.google.com/books?id=GcmXgeBE7k0C&pg=PA953}}</ref> Pripadnici radničke klase ponekad se nazivaju [[Djelatnik plavog ovratnika|radnicima]] .

Deaton i Anne Case analizirali su stope smrtnosti koje se odnose na skupinu bijelih, sredovječnih Amerikanaca između 45 i 54 godine i njihov odnos prema klasi. U ovoj posebnoj skupini Amerikanaca srednje klase bilježi se sve veći broj samoubojstava i smrti uzrokovanih zlouporabom supstanci. Za ovu je skupinu također zabilježeno povećanje broja izvješća o kroničnoj boli i lošem općem zdravstvenom stanju. Deaton i Case su iz ovih zapažanja došli do zaključka da su zbog stalnog stresa koji ti bijeli, sredovječni Amerikanci osjećaju boreći se sa siromaštvom i kolebajući se između srednje i niže klase, ti sojevi uzeli danak tim ljudima i utjecali na cijela njihova tijela. <ref name=":1">{{Citiranje novina|last=Kolata|first=Gina|date=2015-11-02|title=Death Rates Rising for Middle-Aged White Americans, Study Finds|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2015/11/03/health/death-rates-rising-for-middle-aged-white-americans-study-finds.html|access-date=2015-12-09|issn=0362-4331}}</ref>

Društvene klasifikacije također mogu odrediti sportske aktivnosti u kojima takvi razredi sudjeluju. Sugerira se da je vjerojatnije da će oni iz višeg društvenog sloja sudjelovati u sportskim aktivnostima, dok je za one iz nižeg društvenog podrijetla manja vjerojatnost da će sudjelovati u sportu. Međutim, ljudi iz više klase obično ne sudjeluju u određenim sportovima za koje je opće poznato da su povezani s nižom klasom. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Wilson|first=Thomas C.|year=2002|title=The Paradox of Social Class and Sports Involvement|journal=International Review for the Sociology of Sport|volume=37|pages=5–16|doi=10.1177/1012690202037001001}}</ref>

Društvena klasa osobe ima značajan utjecaj na mogućnosti obrazovanja. Ne samo da roditelji iz više klase mogu slati svoju djecu u ekskluzivne škole za koje se smatra da su bolje, već su na mnogim mjestima škole koje podupire država za djecu iz više klase mnogo kvalitetnije od onih koje država daje djeci nižih klasa. <ref>Jonathan Kozol, ''Savage Inequalities'', Crown, 1991</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=McDonough, Patricia M.|url=https://books.google.com/books?id=PHdy8ql2mM4C&pg=PA1|title=Choosing colleges: how social class and schools structure opportunity|publisher=SUNY Press|year=1997|isbn=978-0-7914-3477-2|pages=1–2}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=Growing gaps: educational inequality around the world|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-973218-0|editor-last=Attewell, Paul|page=105|chapter=Social class and educational opportunity in South Korea|editor-last2=Newman, Katherine S.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=tqf8ShfYk_YC&pg=PA105|authors=Shin, Kwang-Yeong & Lee, Byoung-Hoon}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/meritocracymyth0000mcna|title=The meritocracy myth|publisher=Rowman & Littlefield|year=2009|isbn=978-0-7425-6168-7|page=[https://archive.org/details/meritocracymyth0000mcna/page/199 199]|url-access=registration|authors=McNamee, Stephen J. & Miller, Robert K.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|title=The Way Class Works: Readings on School, Family, and the Economy|publisher=Taylor & Francis|year=2007|isbn=978-0-415-95707-6|editor-last=Weis, Lois|page=273|chapter=Social class and higher education: a reorganization of opportunities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=sj1HCJaRkHMC&pg=PA273|authors=Thomas, Scott L. & Bell, Angela}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=EE-m0ZwjuqsC&pg=PA112|title=Tearing down the gates confronting the class divide in American education|publisher=University of California Press|year=2007|isbn=978-0-520-24588-4|pages=112–14|authors=Sacks, Peter}}</ref> Ovaj nedostatak dobrih škola jedan je od čimbenika koji održavaju klasnu podjelu među generacijama.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, o obrazovnim posljedicama klasnog položaja raspravljali su znanstvenici inspirirani okvirom [[Kulturalni studiji|kulturalnih studija]] CCCS -a i/ili, posebno u vezi s djevojkama iz radničke klase, feminističkom teorijom . O dječacima iz radničke klase, knjiga [[Paul Willis|Paula Willisa]] iz 1977. ''Learning to Labour: How Working Class Kids Get Working Class Jobs'' smatra se unutar polja [[Kulturalni studiji|britanskih kulturalnih studija]] kao klasična rasprava o njihovoj antipatiji prema stjecanju znanja. <ref>Willis, Paul (1977). ''Learning to Labour: How Working Class Kids Get Working Class Jobs''. Farnborough: Saxon House. {{ISBN|978-0-5660-0150-5}}</ref> Beverley Skeggs opisao je ''Learning to Labor'' kao studiju o " [[Ironija|ironiji]] " "kako je proces kulturne i ekonomske reprodukcije omogućen slavljenjem teškog, mačo svijeta rada kod 'dečki'". <ref>Skeggs, Beverley (1992). "Paul Willis, ''Learning to Labour''". In Barker, Martin & Beezer, Anne (eds.). ''Reading into Cultural Studies''. London: Routledge, p.181. {{ISBN|978-0-4150-6377-7}}</ref>

Društvena klasa osobe često utječe na njezino fizičko zdravlje, sposobnost primanja odgovarajuće [[Zdravstvena zaštita|medicinske skrbi]] i [[Prehrana|prehrane]] te očekivani životni vijek . <ref>{{Citiranje knjige|last=Barr, Donald A.|url=https://books.google.com/books?id=US21MlGw3-IC&pg=PA1|title=Health disparities in the United States: social class, race, ethnicity, and health|publisher=JHU Press|year=2008|isbn=978-0-8018-8821-2|pages=1–2}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Gulliford, Martin|title=Access to health care|publisher=Psychology Press|year=2003|isbn=978-0-415-27546-0|editor-last=Gulliford, Martin|page=39|chapter=Equity and access to health care|editor-last2=Morgan, Myfanwy|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mOXP05u5alAC&pg=PA39}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Budrys, Grace|url=https://books.google.com/books?id=kUSM_kCNsSAC&pg=PA183|title=Unequal Health: How Inequality Contributes to Health Or Illness|publisher=Rowman & Littlefield|year=2009|isbn=978-0-7425-6507-4|pages=183–84}}</ref>

Ljudi iz niže klase imaju široku lepezu zdravstvenih problema kao rezultat svog ekonomskog statusa. Ne mogu koristiti zdravstvenu skrb tako često, a kada je koriste, ona je niže kvalitete, iako općenito imaju mnogo veću stopu zdravstvenih problema. Obitelji niže klase imaju višu stopu smrtnosti dojenčadi, [[Rak (bolest)|raka]], kardiovaskularnih bolesti i fizičkih ozljeda koje onesposobljavaju. Osim toga, siromašni ljudi obično rade u mnogo opasnijim uvjetima, ali općenito imaju mnogo manje (ako ga uopće imaju) osigurano zdravstveno osiguranje u usporedbi s radnicima srednje i više klase. <ref>{{Citiranje knjige|last=Liu, William Ming|url=https://books.google.com/books?id=4IbVbxXisUgC&pg=PA29|title=Social Class and Classism in the Helping Professions: Research, Theory, and Practice|publisher=SAGE|year=2010|isbn=978-1-4129-7251-2|page=29}}</ref>

Uvjeti na poslu osobe uvelike se razlikuju ovisno o klasi. Oni koji pripadaju višoj srednjoj klasi i srednjoj klasi uživaju veće slobode u svojim zanimanjima. Obično ih se više poštuje, uživaju u većoj raznolikosti i sposobni su pokazivati određeni autoritet. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Maclean|first=Mairi|last2=Harvey|first2=Charles|last3=Kling|first3=Gerhard|date=2014-06-01|title=Pathways to Power: Class, Hyper-Agency and the French Corporate Elite|url=http://opus.bath.ac.uk/50376/3/Maclean_Harvey_Kling_OS_2014.pdf|journal=Organization Studies|language=en|volume=35|issue=6|pages=825–55|doi=10.1177/0170840613509919|issn=0170-8406}}</ref> Oni u nižim klasama imaju tendenciju da se osjećaju otuđenijim i općenito su manje zadovoljni radom. Fizički uvjeti na radnom mjestu uvelike se razlikuju od razreda do razreda. Dok radnici srednje klase mogu "trpjeti otuđujuće uvjete" ili "nedostatak zadovoljstva poslom", zaposleni radnici skloniji su trpjeti otuđujući, često rutinski, rad s očitim fizičkim zdravstvenim opasnostima, ozljedama pa čak i smrću. <ref>{{Citiranje knjige|last=Kerbo|first=Herald|title=Social Stratification and Inequality|publisher=The McGraw-Hill Companies Inc.|year=1996|isbn=978-0-07-034258-3|location=New York|pages=231–33}}</ref>

U Ujedinjenom Kraljevstvu, vladina studija Povjerenstva za socijalnu mobilnost iz 2015. sugerira postojanje "staklenog poda" u britanskom društvu koji sprječava one koji su manje sposobni, ali dolaze iz bogatijih sredina, da skliznu niz društvenu ljestvicu. Izvješće je predložilo 35% veću vjerojatnost da će manje sposobna i imućnija djeca postati zarađivači s visokim prihodima od pametne siromašne djece. <ref>{{Citiranje weba|last=Social Mobility and Child Poverty Commission|title=New research exposes the 'glass floor' in British society|url=https://www.gov.uk/government/news/new-research-exposes-the-glass-floor-in-british-society|access-date=2015-09-22|website=www.gov.uk}}</ref>

Marx je vjerovao da su izrabljivanje i siromaštvo svojstveni kapitalizmu već postojeći oblik klasnog sukoba. Marx je vjerovao da će se najamni radnici morati [[Ustanak|pobuniti]] kako bi ostvarili pravedniju raspodjelu bogatstva i političke moći. <ref>{{Citiranje knjige|last=Streeter, Calvin L.|title=Encyclopedia of social work, Volume 1|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=978-0-19-530661-3|editor-last=Mizrahi, Terry|page=352|chapter=Community|chapter-url=https://books.google.com/books?id=aF-Mpm9JDogC&pg=PA352}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Hunt, Stephen|title=The Concise Encyclopedia of Sociology|publisher=John Wiley & Sons|year=2011|isbn=978-1-4051-8353-6|editor-last=Ritzer, George|page=66|chapter=class conflict|editor-last2=Ryan, J. Michael|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Dz4wU64f_JYC&pg=PA66}}</ref>

Budući da je te razlike teško izbjeći, zagovornici besklasnog društva (kao što su [[Anarhizam|anarhisti]] i [[Komunizam|komunisti]] ) predlažu različita sredstva za njegovo postizanje i održavanje i pridaju mu različite stupnjeve važnosti kao cilju u svojim ukupnim programima/filozofiji.

[[Rasa]] i druge grupe velikih razmjera također mogu utjecati na klasni položaj. Povezivanje određenih etničkih skupina s klasnim statusom uobičajeno je u mnogim društvima, a povezano je i s rasom. <ref name="apamin">{{Citiranje weba|date=2017|title=Ethnic and Racial Minorities & Socioeconomic Status|url=https://www.apa.org/pi/ses/resources/publications/minorities|access-date=2022-11-11|website=American Psychological Association}}</ref> Klasa i etnička pripadnost mogu utjecati na socioekonomski položaj osobe ili zajednice, što zauzvrat utječe na sve, uključujući dostupnost posla i kvalitetu dostupnog zdravlja i obrazovanja. <ref name="apamin" /> Etikete pripisane pojedincu mijenjaju način na koji ga drugi doživljavaju, s višestrukim etiketama povezanim sa stigmom koje se kombiniraju kako bi pogoršale društvene posljedice etiketiranja. <ref>{{Citiranje knjige|last=Jones|first=Pip|url=https://books.google.com/books?id=y-O9DAEACAAJ|title=Introducing Social Theory|last2=Bradbury|first2=Liz|publisher=Polity Press|year=2018|isbn=978-1-5095-0504-3|edition=Third|location=Cambridge, UK|pages=104–114}}</ref>

U modernim društvima povučene su stroge pravne veze između etničke pripadnosti i klase, poput kastinskog sustava u Africi, [[Apartheid|apartheidaaparthejda]], položaja [[Burakumin|burakumina]] u japanskom društvu i kastinskog sustava u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] . 

{{Portal|Society}} {{Notelist}}