Gluhoća: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
razmaci
Redak 1:
'''Gluhoću''' možemoje moguće različito definirati, ovisno o tome promatramo li je u kulturnom ili medicinskom kontekstu. U medicinskom kontekstu, gluhoća je gubitak sluha koji osobi onemogućuje razumijevanje govornoga jezika te je [[Audiologija|audiološko]] stanje. <ref name="Peads2011">{{Citiranje knjige|last=Elzouki|first=Abdelaziz Y|url=https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA602|title=Textbook of clinical pediatrics|date=2012|publisher=Springer|isbn=9783642022012|edition=2|location=Berlin|pages=602|archive-url=https://web.archive.org/web/20151214195730/https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA602|archive-date=2015-12-14|url-status=live|name-list-style=vanc}}</ref> U ovom kontekstu piše se malim slovom ''g'' . Pojam se kasnije počeo koristiti u kulturnomkulturnome kontekstu za one koji primarno komuniciraju [[Znakovni jezici|znakovnim jezikom]] bez obzira na stanje [[Sluh|sluha]], te se tada piše ''Gluhi'' i naziva se "Gluhi s velikim G". <ref name="padden2005">{{Citiranje knjige|last=Padden|first=Carol A.|url=https://books.google.com/books?id=2B4XWIFPgowC&q=Deaf&pg=PA1|title=Inside Deaf Culture|last2=Humphries|first2=Tom (Tom L.)|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01506-7|location=Cambridge, MA|page=1}}</ref> <ref name="bigD">{{Citiranje weba|last=Jamie Berke|date=9 February 2010|title=Deaf Culture - Big D Small D|url=http://deafness.about.com/cs/culturefeatures1/a/bigdorsmalld.htm|access-date=22 November 2013|publisher=About.com}}</ref> Dvije se definicije donekle preklapaju, ali nisu identične, budući da gubitak sluha uključuje slučajeve koji nisu dovoljno teški da utječu na razumijevanje govornoggovornoga jezika, dok kulturološka gluhoća uključuje i čujuće osobe koje koriste znakovni jezik, poput djece gluhih odraslih osoba .
{{strojni prijevod}}
'''Gluhoću''' možemo različito definirati, ovisno o tome promatramo li je u kulturnom ili medicinskom kontekstu. U medicinskom kontekstu, gluhoća je gubitak sluha koji osobi onemogućuje razumijevanje govornoga jezika te je [[Audiologija|audiološko]] stanje. <ref name="Peads2011">{{Citiranje knjige|last=Elzouki|first=Abdelaziz Y|url=https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA602|title=Textbook of clinical pediatrics|date=2012|publisher=Springer|isbn=9783642022012|edition=2|location=Berlin|pages=602|archive-url=https://web.archive.org/web/20151214195730/https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA602|archive-date=2015-12-14|url-status=live|name-list-style=vanc}}</ref> U ovom kontekstu piše se malim slovom ''g'' . Pojam se kasnije počeo koristiti u kulturnom kontekstu za one koji primarno komuniciraju [[Znakovni jezici|znakovnim jezikom]] bez obzira na stanje [[Sluh|sluha]], te se tada piše ''Gluhi'' i naziva se "Gluhi s velikim G". <ref name="padden2005">{{Citiranje knjige|last=Padden|first=Carol A.|url=https://books.google.com/books?id=2B4XWIFPgowC&q=Deaf&pg=PA1|title=Inside Deaf Culture|last2=Humphries|first2=Tom (Tom L.)|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01506-7|location=Cambridge, MA|page=1}}</ref> <ref name="bigD">{{Citiranje weba|last=Jamie Berke|date=9 February 2010|title=Deaf Culture - Big D Small D|url=http://deafness.about.com/cs/culturefeatures1/a/bigdorsmalld.htm|access-date=22 November 2013|publisher=About.com}}</ref> Dvije se definicije donekle preklapaju, ali nisu identične, budući da gubitak sluha uključuje slučajeve koji nisu dovoljno teški da utječu na razumijevanje govornog jezika, dok kulturološka gluhoća uključuje i čujuće osobe koje koriste znakovni jezik, poput djece gluhih odraslih osoba .
 
== Medicinski kontekst ==
[[Datoteka:International_Symbol_for_Deafness.svg|mini| Međunarodni simbol za gluhoću koristi se za označavanje ustanova s uslugama za podršku slušanju, posebno ustanovama sa slušnom asistivnom tehnologijom . <ref>{{Citiranje weba|title=International Deafness Symbol|url=https://www.deafnessforum.org.au/resources/international-deafness-symbol/|access-date=2022-11-18|website=Deafness Forum Australia|language=en-AU}}</ref>]]
U medicinskom kontekstu, gluhoća se definira kao stupanj sluha koji osobi onemogućuje razumijevanje govora, čak ni uz pojačanje zvuka pomagalom, odnosno amplifikaciju. <ref name="Peads2011">{{Citiranje knjige|last=Elzouki|first=Abdelaziz Y|url=https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA602|title=Textbook of clinical pediatrics|date=2012|publisher=Springer|isbn=9783642022012|edition=2|location=Berlin|pages=602|archive-url=https://web.archive.org/web/20151214195730/https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA602|archive-date=2015-12-14|url-status=live|name-list-style=vanc}}</ref> Kod gluhoće, osoba neće zamijetiti čak ni zvukove najvećeg intenziteta koje proizvodi [[audiometar]] (instrument koji se koristi za mjerenje sluha stvaranjem čistih tonova različitih frekvencija). Kod totalnepotpune gluhoće ne mogu se čuti nikakvi zvukovi, bez obzira na pojačanje.
 
Gluhoća se može podijeliti na četiri vrste gubitka [[Sluh|sluha]]: konduktivni gubitak sluha, senzorineuralni gubitak sluha, mješoviti gubitak sluha i poremećaj iz spektra slušne neuropatije. Svi ovi oblici gubitka sluha uzrokuju oštećenje sluha pri čemu osoba ne može pravilno čuti zvukove. Navedene različite vrste gubitka sluha nastaju u različitim dijelovima uha, što otežava pravilno prenošenje slušnih informacija prema mozgu. Točnije, postoje tri stupnja gubitka sluha. Prema CDC-u ([[Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti]]), prva je razina blagi gubitak sluha. Osoba s blagim gubitkom sluha još uvijek može čuti zvukove, ali teže čuje tiše zvukove. Druga je razina umjereni gubitak sluha te tada osoba ne čuje gotovo ništa kada netko s njom razgovara normalnom glasnoćom. Sljedeća je razina teški gubitak sluha. Osoba tada ne može čuti zvukove normalne glasnoće, odnosno može čuti samo rijetke glasne zvukove. Konačna razina je totalnipotpuni gubitak sluha kada osoba ne može čuti nikakve zvukove. <ref>{{Citiranje weba|date=21 June 2021|title=Hearing Loss in Children|url=https://www.cdc.gov/ncbddd/hearingloss/types.html}}</ref>
 
U svijetu postoje milijuni ljudi koji žive s gluhoćom ili nagluhošću. Američko istraživanje pokazuje da je manje od 1 na 20 Amerikanaca trenutno gluho ili nagluho. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Mitchell|first=R. E.|date=2005-10-12|title=How Many Deaf People Are There in the United States? Estimates From the Survey of Income and Program Participation|url=https://academic.oup.com/jdsde/article-lookup/doi/10.1093/deafed/enj004|journal=Journal of Deaf Studies and Deaf Education|language=en|volume=11|issue=1|pages=112–119|doi=10.1093/deafed/enj004|issn=1081-4159|pmid=16177267}}</ref> Dostupne su mnoge prilagodbe za osobe s oštećenjem sluha. Takve su prilagodbe primjerice treptanje svjetala na telefonu, budilici ili stvarima koje su važne za upozorenje. [[Kohlearni implantat|Kohlearni implantati]] također su jedna od opcija. <ref>{{Citiranje weba|title=Know-the-ADA|url=https://know-the-ada.com/t4/history-deafness.html}}</ref> Kohlearni implantati kirurški su postavljeni uređaji koji stimuliraju [[kohlearni živac]] kako bi osobi omogućili čujnost.
 
== Kulturni kontekst ==
[[Datoteka:Sign_Union_flag.svg|mini|237x237px| Zastava zajednice gluhih koju je napravioizradio [[Arnaud Balard]].]]
U kulturnom kontekstu, [[Kultura gluhih|kultura Gluhih]] odnosi se na usko povezanu kulturnu skupinu ljudi kojima je [[Materinski jezik|prvi jezik]] [[Znakovni jezici|znakovni jezik]] i koji prakticiraju društvene i kulturne norme različite od onih u čujućoj zajednici. Ova zajednica ne uključuje automatski sve one koji su medicinski ili zakonski gluhi, niti isključuje svaku čujuću osobu. Prema Baker i Padden, zajednica Gluhih uključuje svaku osobu koja se "identificira kao član zajednice Gluhih, a drugi članovi prihvaćaju tu osobu kao dio zajednice". <ref name="book2">{{Citiranje knjige|last=Baker|first=Charlotte|title=American Sign Language: A Look at Its Story, Structure and Community|last2=Carol Padden|year=1978}}</ref> Primjer su čujućih pripadnika djeca gluhih roditelja. Kultura Gluhih također uključuje skup društvenih uvjerenja, ponašanja, [[Umjetnost|umjetnosti]], književnih tradicija, [[Povijest|povijesti]], vrijednosti i zajedničkih institucija zajednica koje su pod utjecajem gluhoće i koje koriste [[Znakovni jezici|znakovne jezike]] kao glavno sredstvo komunikacije. <ref name="padden2005">{{Citiranje knjige|last=Padden|first=Carol A.|url=https://books.google.com/books?id=2B4XWIFPgowC&q=Deaf&pg=PA1|title=Inside Deaf Culture|last2=Humphries|first2=Tom (Tom L.)|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01506-7|location=Cambridge, MA|page=1}}</ref> <ref name="bigD">{{Citiranje weba|last=Jamie Berke|date=9 February 2010|title=Deaf Culture - Big D Small D|url=http://deafness.about.com/cs/culturefeatures1/a/bigdorsmalld.htm|access-date=22 November 2013|publisher=About.com}}</ref> Članovi zajednice Gluhih skloni su gledati na gluhoću kao na različitost, a ne kao [[Invalidnost|invaliditet]] ili [[bolest]]. <ref name="ladd2003">{{Citiranje knjige|last=Ladd|first=Paddy|url=https://books.google.com/books?id=7PRLjkES83oC|title=Understanding Deaf Culture: In Search of Deafhood|publisher=Multilingual Matters|year=2003|isbn=978-1-85359-545-5|page=502|author-link=Paddy Ladd}}</ref> <ref name="lane2011">{{Citiranje knjige|last=Lane|first=Harlan L.|url=https://books.google.com/books?id=KySGdskgT9EC&pg=PA1|title=The People of the Eye: Deaf Ethnicity and Ancestry|last2=Richard Pillard|last3=University Press|year=2011|isbn=978-0-19-975929-3|page=269}}</ref>
 
Još uvijek mnoge osobe bez [[Invalidnost|invaliditeta]] i dalje pretpostavljaju da su gluhe osobe nesamostalne i ne pružaju im podršku osim u vidu slušnih pomagala. Različite [[Nevladina udruga|nevladine organizacijeudruge]] diljem svijeta kreirale su programe za smanjenje jaza između gluhih osoba i osoba bez invaliditeta u [[Zemlje u razvoju|zemljama u razvoju]]. Organizacija ''Quota International'' sa sjedištem u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] pružila je golemu obrazovnu potporu na [[Filipini|Filipinima]], gdje je započela pružanje besplatnoga obrazovanja gluhe djece u Centru za gluhe Leganes. Britanska organizacija ''Sounds Seekers'' također je pružila podršku ponudivši tehnologiju za održavanje audiološke opreme, kako bi bolje pomogla gluhima koji žive u udaljenijim ili teško dostupnim krajevima. Zaklada ''Nippon'' također podržava gluhe studente na [[Sveučilište Gallaudet|Sveučilištu Gallaudet]] i Nacionalnom tehničkom institutu za gluhe, kroz sponzoriranje međunarodnih programa stipendiranja kako bi potaknula studente da postanu budući predvodnici u zajednici Gluhih. Kada više ljudi shvati kako iskoristiti svoju privilegiju za izjednačavanje mogućnosti marginaliziranih skupina u zajednici, tada možemo izgraditi [[Inkluzija za osobe s invalidnošću|inkluzivnije]] i tolerantnije okruženje za generacije koje tek dolaze. <ref name="padden2005">{{Citiranje knjige|last=Padden|first=Carol A.|url=https://books.google.com/books?id=2B4XWIFPgowC&q=Deaf&pg=PA1|title=Inside Deaf Culture|last2=Humphries|first2=Tom (Tom L.)|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01506-7|location=Cambridge, MA|page=1}}</ref> <ref name="bigD">{{Citiranje weba|last=Jamie Berke|date=9 February 2010|title=Deaf Culture - Big D Small D|url=http://deafness.about.com/cs/culturefeatures1/a/bigdorsmalld.htm|access-date=22 November 2013|publisher=About.com}}</ref>
 
== Povijest ==
Prvi poznati povijesni zapis o znakovnome jeziku potječe iz [[Platon|Platonova]] [[Kratil|Kratila]], napisanog u petom[[5. stoljećustoljeće prijepr. noveKr.|5. stoljeću erepr. Kr.]] U dijalogu o "ispravnosti imena", [[Sokrat]] kaže: "Da nemamo glas ili jezik, i da želimo izraziti stvari jedni drugima, ne bismo li pokušali dati znakove pomicanjem ruku, glave i drugih dijelova tijela, baš kao što danas rade nijemi ljudi" <ref>{{Citiranje weba|title=Cratylus, by Plato|url=https://www.gutenberg.org/files/1616/1616-h/1616-h.htm|access-date=2022-02-05|website=www.gutenberg.org}}</ref> Njegovo uvjerenje da gluhi ljudi posjeduju urođenu inteligenciju za jezik dovelo ga je u sukob s njegovim učenikom [[Aristotel|Aristotelom]], koji je rekao: "Oni koji su rođeni gluhi postaju umrtvljeni i nesposobni za razum" i da je "nemoguće rasuđivati bez da možeš čuti".
 
Ova će izjava utjecati na naredna stoljeća i tek će se u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] početi pojavljivati ručne abecede, kao i razne rasprave o obrazovanju gluhih, kao što je ''Reducción de las letras y arte para enseñar a hablar a los mudos'' ('Redukcija slova i umjetnost učenja govora nijemih ljudi'), koju je napisao [[Juan de Pablo Bonet|Juan Pablo Bonet]] u Madridu [[1620.]], te ''Didascalocophus, ili Učitelj gluhog i nijemog čovjeka'', koju je napisao [[George Dalgarno]] [[1680.]]
 
Godine [[1760.]] francuski filantrop i učitelj [[Charles-Michel de l'Épée]] otvorio je prvu javnu školu za gluhe na svijetu. Škola je [[1791.]] dobila odobrenje za državno financiranje i postala je poznata kao "''Institution Nationale des Sourds-Muets à Paris''". <ref>{{Citiranje weba|title=Institut National de Jeunes Sourds de Paris|url=https://www.injs-paris.fr/sites/www.injs-paris.fr/files/linjs_de_paris_-historique.pdf}}</ref> Škola je potaknula otvaranje današnje Američke škole za gluhe, najstarije škole za gluhe u Sjedinjenim Američkim Državama koja djeluje u kontinuitetu, a posredno i Sveučilišta Gallaudet, prve svjetske škole za više obrazovanje gluhih i nagluhih. Gallaudet je do danas jedina visokoškolska ustanova u kojoj su svi programi i usluge posebno osmišljeni za gluhe i nagluhe studente.
 
== Izvori ==
*
 
== Reference ==
<references group="" responsive="1"></references>