Budislavićev pravovjerni zavod: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m kat
m brzi pregled
 
Redak 1:
'''Budislavićev pravovjerni zavod''' ([[latinski|lat.]] ''Collegium Orthodoxum Budislavum'') je bio crkveni zavod za odgoj [[klerik]]a, đaka [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]] u [[Dubrovnik]]u.
'''Budislavićev pravovjerni zavod''' (Collegium Orthodoxum Budislavum) je [[crkveno školstvo|crkveni]] zavod za odgoj [[klerik]]a, đaka [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]] u [[Dubrovnik]]u. Osnovnu glavnicu za Zavod oporukom od oporukom od 1. siječnja [[1606.]] u Dubrovniku je ostavio tada još samo liječnik [[Toma Budislavić Natalis]], koji je nakon nepunih pola godine postao trebinjski biskup. Početnu glavnicu, velikih 7.470 srebrnih dukata stekao je od liječenja kraljeva i sultana. Namijenio je novac odgoj sjemeništaraca Trebinjske biskupije i za gradnju zavoda u Dubrovniku. Novac je položio u talijanskim bankama (Napulj, Ankona, Rim). Taj je budući zavod trebao odgajati klerike, đake Trebinjske biskupije. Obvezao je Bratovštinu sv. Roka da bude izvršiteljica oporuke. U dodatcima oporuke, vidjevši da ne dobiva kamate na glavnicu u napuljskoj banci, ovlastio je 1607. [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] raspolagati njegovim dobrima i dok je živ i poslije njegove smrti. Također je odredio u oporuci da u budućem Zavodu zauvijek [[rektor]]i budu samo njegovi nasljednici u spomenutoj biskupiji. Premda su stoljeća prošla dok je trebinjska biskupija došla do te ostavštine, i što je mali dio dobila tek 1990. (33 tisuće maraka),<ref name="RB-Šarac">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-9-toni-sarac-2685.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170410213841/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-9-toni-sarac-2685.aspx |date=10. travnja 2017. }} Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; (Izvor: [[Ivica Puljić]], Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988.; Ratko Perić, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000.) 25. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref><ref name="župnikov pozdrav">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=41 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Župnikov pozdrav svećenstvu i narodu'', 15. kolovoza 2008. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref> zavod je otvoren.
 
== Povijest ==
Zavod je otvoren 29 godina poslije Budislavićeve smrti, [[1637.]] godine. Ovo [[sjemenište]] Trebinjske biskupije imalo je 6 sjemeništaraca s učiteljem i [[rektor]]om, biskupom trebinjskim. Prvih godina nije bilo sređeno zbog nesuglasica između bratovštine sv.
 
Roka, trebinjskog biskupa i dubrovačkog nadbiskupa, prema izjavi dubrovačkog
Osnovnu glavnicu za Zavod oporukom od oporukom od [[1. siječnja]] [[1606.]] u [[Dubrovnik]]u je ostavio tadašnji liječnik [[Toma Budislavić Natalis]], koji je nakon nepunih pola godine postao [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjski biskup]]. Početnu glavnicu od 7.470 srebrnih dukata stekao je od liječenja kraljeva i sultana. Budislavić je namijenio novac za odgoj sjemeništaraca [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]] i za gradnju zavoda u [[Dubrovnik]]u. Novac je položio u talijanskim bankama ([[Napulj]], [[Ankona]], [[Rim]]).
nadbiskupa 1640. godine. Situacija se nije mnogo popravila ni poslije, jer biskup fra [[Antun Primović]], 17. ožujka 1676. izvijestio je [[Kongregacija za nauk vjere|Propagandu]] da je sjemenište još u njegovo doba "nauzgor", a pitomce sjemeništa i rezultate njihova školovanja opisao je niskim ocjenama.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/13307 Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.47 studeni 2005.] Pijo Mate Pejić: ''Dva biskupa iz reda franjevaca'', str. 230-231 (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref>
 
'''Budislavićev pravovjerni zavod''' (Collegium Orthodoxum Budislavum) je [[crkveno školstvo|crkveni]] zavod za odgoj [[klerik]]a, đaka [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]] u [[Dubrovnik]]u. Osnovnu glavnicu za Zavod oporukom od oporukom od 1. siječnja [[1606.]] u Dubrovniku je ostavio tada još samo liječnik [[Toma Budislavić Natalis]], koji je nakon nepunih pola godine postao trebinjski biskup. Početnu glavnicu, velikih 7.470 srebrnih dukata stekao je od liječenja kraljeva i sultana. Namijenio je novac odgoj sjemeništaraca Trebinjske biskupije i za gradnju zavoda u Dubrovniku. Novac je položio u talijanskim bankama (Napulj, Ankona, Rim). Taj je budući zavod trebao odgajati klerike, đake Trebinjske biskupije. Obvezao jeobvezao Bratovštinu sv. Roka da bude izvršiteljica oporuke. U dodatcima oporuke, vidjevši da ne dobiva kamate na glavnicu u napuljskoj banci, ovlastio je [[1607.]] [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] raspolagati njegovim dobrima i dok je živ i poslije njegove smrti. Također je odredio u oporuci da u budućem Zavodu zauvijek [[rektor]]i budu samo njegovi nasljednici u [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|spomenutoj biskupiji]]. Premda su stoljeća prošla dok je trebinjska[[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjska biskupija]] došla do te ostavštine, i što je mali dio dobila tek 1990. (33 tisuće maraka),<ref name="RB-Šarac">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-9-toni-sarac-2685.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170410213841/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-9-toni-sarac-2685.aspx |date=10. travnja 2017. }} Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; (Izvor: [[Ivica Puljić]], Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988.; Ratko Perić, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000.) 25. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref><ref name="župnikov pozdrav">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=41 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Župnikov pozdrav svećenstvu i narodu'', 15. kolovoza 2008. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref> zavod je otvoren.
 
Zavod je otvoren 29 godina poslije Budislavićeve smrti, [[1637.]] godine. [[Sjemenište]] je imalo 6 sjemeništaraca s učiteljem i [[rektor]]om. Prvih godina nije bilo sređeno zbog nesuglasica između bratovštine sv. Roka, trebinjskog biskupa i dubrovačkog nadbiskupa, prema izjavi dubrovačkog nadbiskupa iz [[1640.]] godine. Situacija se nije mnogo popravila ni poslije, jer biskup fra [[Antun Primović]], [[17. ožujka]] [[1676.]] izvijestio je [[Kongregacija za nauk vjere|Propagandu]] da je sjemenište još u njegovo doba "nauzgor", a pitomce sjemeništa i rezultate njihova školovanja opisao je niskim ocjenama.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/13307 Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.47 studeni 2005.] Pijo Mate Pejić: ''Dva biskupa iz reda franjevaca'', str. 230-231 (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref>
 
== Izvori ==