|
}}
'''Kurdski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/[iso639-3/documentation.asp?id=:kur |kur]]) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore [[Kurdi]] u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]]. Njime se služi oko 16 milijuna ljudi, no etnička populacija znatno je veća.
== Individualni jezici ==
Individualni jezici su: [[centralnokurdski jezik|srednjekurdski]] [ckb] u [[Irak]]u i [[Iran]]u s 3.712.0003 712 000 govornika; [[sjevernokurdski jezik|sjevernokurdski]] [kmr] s 9,320,240 govornika; i [[južnokurdski jezik|južnokurdski]] [sdh]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=kur Ethnologue (16th)]</ref> 3.000.0003 000 000 u Iranu (Fattah 2000),<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kur Documentation for ISO 639 identifier: kur]</ref> s većim brojem narječja:
* [[Sjeverni Kurdi]] naseljeni su u Turskoj a znatan dio živi ih po drugim državama. Ukupno ih ima preko 9.000.0009 000 000, najviše u Turskoj, te u [[Armenija|Armeniji]] (100.000100 000), [[Iran]]u (350.000350 000), [[Irak]]u (2.800.0002 800 000), [[Libanon]]u (75.00075 000), [[Sirija|Siriji]] (938.000938 000). Etnički i jezikoslovno među njih se klasificiraju i [[Kurmandži]] (s Douddžik i Kizibakh), [[Sorani]], [[Zaza]] ili [[Dimili]].
* [[Središnji Kurdi]] žive u [[Iran]]u (3.250.0003 250 000) i Iraku 462.000462 000 (2004.) a govore dijalektima hevleri (arbili), hošnav, pizdar, sulejmani (silemani), warmawa, rewandiz, bingird, mukri, kerkuki i garmiyani.
* Kod [[Južni Kurdi|Južnih Kurda]] postoje dijalekti kolyai, kermanšahi (kermanšani), kalhori, garusi (bidžari) sandžabi, malekšahi (malekš aj), bajraj, kordali, fejli i luri. naseljeni su u Iranu 3.000.0003 000 000 (2000 Fatah) i nepoznat broj u Iraku.
== Glasovi ==
|
