Erotika u znanstvenoj fantastici: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dubby (razgovor | doprinosi)
m Herbert George Wells
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
== Počeci ==
 
Seksualne arhetipove pronalazimo i kod [[Herbert George Wells|Wellsa]] u ''Vremenskom stroju'', u odnosima Eloa i Morlocka, zatim u djelima [[Rider Haggard|Ridera Haggarda]], osobito u romanu ''Ona''. Tek sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] erotika počinje značajnije prodirati u ZF djela, a njome su svoja djela pisci Sturgeon, Farmer, Ellison posebno upotpunili. Erotika u ZF-u može se promatrati kroz nekoliko karakerističnih odnosa, među ljudima, u odnosima vanzemaljaca i ljudi i izmedju vanzemaljskih kreatura. To može dalje biti [[heteroseksualnost|heteroseksualan]] ili [[homoseksualnost|homoseksualan]] odnos u koji se mogu uključiti i elementi [[sadizam|sadizma]], [[Seksualni fetišizam|fetišizma]], [[incest]]a. Izrazitije korištenje erotskih motiva javlja se najprije kod antiutopista. [[Jevgenij Zamjatin]] u romanu ''Mi'' (1920. g.) vrlo snažno primjenjuje seks kao metodu jasnog prikazivanja [[Totalitarizam|totalitarizacije]] društva koje opisuje ([[spolni odnos|spolni odnosi]] su strogo kontrolirani). [[Aldous Huxley]] u djelu ''[[Vrli novi svijet]]'' (1932. g.) opisuje svijet [[promiskuitet]]a, a [[George Orwell]] u svojoj ''1984.'' (1949. g.) prikazuje strogu kontrolu rađanja kontrolom seksa. Pedesetih godina [[Philip José Farmer]] je svoju novelu ''Ljubavnici'' (1952. g.) ispunio je erotikom, gdje protagonist na udaljenom planetu ostvaruje uzbudljivu ljubavnu vezu s [[humanoid|humanoidnom]] vanzemaljkom, kao i djela iz 1960. g. ''Strange Relations'' i ''Flesh''. [[Theodore Sturgeon]] uvodi homoseksualizam u priču ''The World Well Lost'' (1953. g.), a u [[Novela|novelu]] ''If All Men Were Brothers, Would You Let One Marry Your Sister'' (1967. g.) incest. [[prostitucija|Prostituciju]] je toplo i humano prikazao [[Brian Aldiss]] u priči ''Lambeth Blossom'' (1966. g.), a društva kojima dominiraju [[Žena|žene]] i koja nose sasvim drukčiju erotsku notu opisivali su mnogi autori (J. Wyndham, E.Cooper, J. Russ, R. Merle). Mogućnost promjene [[spol]]a i s time povezane zanimljive odnose pisac [[Michael Moorcock]] podario je svome junaku Jerryju Corneliusu, a [[biseksualnost]] nalazimo u djelima Sturgeona ''Venus plus X'' (1960. g.) i ''Lijeva ruka tame'' (1969. g.) [[Ursula K. Le Guin|Ursule Le Guin]].
 
== New Wave ==
 
Naročitu su slobodu donijeli su New Wave pisci. Godine 1967. [[Harlan Elisson]] je objavio je erotikom prožetu ambicioznu antologiju ''Dangerous Visions'', a njega su slijedili i izvrsni pisci poput [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]], [[Robert A. Heinlein|Roberta A. Heinleina]] i [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]]. [[Roman]] [[Anthony Burgess|Anthonyja Burgessa]] ''[[Paklena naranča]]'' (1962. g.) je prepun je seksualnog nasilja, a čak se pojavio i izdavač ''Essex House'' koji se specijalizirao za izdavanje [[pornografija|pornografskog]] ZF-a. Najbolji tvrdi ZF roman je po mišljenju mnogih ''Crash'' iz 1973. g. od [[James G. Ballard|J.G. Ballarda]] po kojem je redatelj [[David Cronenberg]] 1996. g. napravio istoimeni [[film]]. Zadnje granice su pale [[1970-1979|1970-ih]] godina, kada se pojavljuju djela sa [[sodomija|sodomističkim]] i drugim [[perverzija|perveznim]] elementima. Na kraju su [[snošaj|seks]] i erotika postali uobičajeni u ZF djelima, pružajući piscima mogućnosti koje drugi žanrovi ne mogu u opisivanju erotskih situacija (npr. odnosi s vanzemaljcima, u svemiru ili Ellisonov ''Catman'' o spolnim odnosima s [[računalo]]m).
 
[[Hrvatska znanstvena fantastika|Hrvatski pisci ZF-a]] elemente erotike koriste samo sporadično, a među njima su [[Branko Belan]] i [[Predrag Raos]].