Wikipedija

Miletska škola: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Ygraine (razgovor | doprinosi)
2.987 edits
Proširenje.
Ygraine (razgovor | doprinosi)
2.987 edits
Kozmologija + maknuta mrva
Redak 1:
U [[6. stoljeće p.n.e.|6. stoljeću p.n.e.]], u glavnom gradu Jonije, Miletu, trgovačkom i kulturnom centru Grčke na zapadnoj obali [[Mala Azija|Male Azije]], razvila se ''Miletskamiletska škola'', što je naziv za učenja tri miletska [[filozofija|filozofa]]: [[Tales]]a, [[Anaksimen]]a i [[Anaksimandar|Anaksimandra]]. SvojMiletska ješkola, trojicinajstarija zajedničkogrčka osnovnofilozofska filozofskoškola, pitanje:pripada štokozmološkom je ''[[arhe]]'', praosnova, prauzrok,razdoblju prapočelogrčke svijetafilozofije.
 
Talesu,Svoj Anaksimenuje itrojici Anaksimandrufilozofa miletske škole zajedničko jeosnovno temeljnofilozofsko pitanje: što je ''[[arhé]]'', praosnova, prauzrok, prapočelo svijeta, odnosno što je ono što nadživljuje svaku prolaznu promjenu i kako se ''to'' pretvara u ovu ili onu pojedinu stvar ili tu stvar mijenja – što je, dakle ''svjetska tvar'' koja trpi sve promjene nestalnih stvari, iz koje sve pojedinačne stvari nastaju i kojoj se opet natrag vraćaju.▼
Prije ''prvih filozofa'', dano svjetsko stanje iznosilo se u mitu.
 
Prije prvih, miletskih filozofa, odgovore na takva obuhvatna pitanja koja bi objasnila svijet i svjetsko stanje davali su [[mit]]ovi.
Suprotno dotada prevladavajućim objašnjenjima svijeta, koja su se izražavala u mitu i prema kojima su se prirodni fenomeni objašnjavali voljom antropomorfnih bogova, prvi su filozofi na bitno drugačiji način pokušali objasniti ustrojstvo svijeta.
== Filozofija prirode ==
Odgovori Milećana na pitanje o [[arhé]]u, prapočelu svega, implicitno nose u sebi [[monizam|monističku]] pretpostavku jedinstva svijeta: svim procesima u prirodi krajnji je uzrok ''jedna'', jedinstvena svjetska tvar. Dok je Tales počelo svega pronalazio u vodi, zbog njezine pokretljivosti, promjenjivosti i ''živosti'', Anaksimen kao počelo navodi zrak, koji razrjeđivanjem i zgušnjavanjem prelazi u druge elemente i stvari (kao što su vatra, voda, zemlja, oblaci, vjetar). S obzirom da su svjetsku tvar smatrali materijalnom i živom samu po sebi, učenje je ove dvojice [[hilozoizam|hilozoističko]].
▲Talesu, Anaksimenu i Anaksimandru zajedničko je temeljno pitanje: što je ''[[arhé]]'', praosnova, prauzrok, prapočelo svijeta, odnosno što je ono što nadživljuje svaku prolaznu promjenu i kako se ''to'' pretvara u ovu ili onu pojedinu stvar ili tu stvar mijenja.
[[Tales]] je smatrao da je arhé voda. No kako je na taj način bilo nemoguće objasniti primjerice vatru (koja bi bila sastavljena od vode), [[Anaksimandar]] je uveo metafizički pojam [[apeiron]]a, onog ''beskrajnog'', napravivši korak od istraživanja činjenica prema pojmovnom mišljenju. Smatrao je da ako je svaki od četiri tradicionalna elementa (voda, zrak, vatra i zemlja) suprotstavljen ostalim trima, i ako jedan dokida drugi s kojim je u doticaju, tada nijedan od tih elemenata ne može predstavljati stabilan elementaran oblik materije. Shodno tomu, mora postojati nešto drugo iz čega sve ostalo proizlazi, i što je uistinu temeljno počelo svega. Moderni koncept energije sličan Anaksimandrovom apeironu. ▼
 
Neodređena priroda apeirona zbunjivala je kritičare, što je nagnalo Anaksimena da kao počelo navede zrak, konkretniji, no ipak suptilan element. Anaksimen je smatrao da razrjeđivanjem i zgušnjavanjem zrak prelazi u druge elemente i stvari (kao što su vatra, voda, zemlja, oblaci, vjetar).
 
▲[[Tales]]Dok jese smatraoTalesov dai jeAnaksimenov arhénauk voda.zadržao No kako je na taj način bilo nemogućeu objasnitigranicama primjerice vatru (koja bi bila sastavljena od vode)iskustvenoga, [[Anaksimandar]] je uveouvodi metafizički pojam [[apeiron]]a, onog ''beskrajnog'', napravivši korak od istraživanja činjenica prema pojmovnom mišljenju. Smatraoi jesmjestivši dasvjetsku tvar onkraj svakog iskustva. Naime, ako je svaki od četiri tradicionalna elementa (voda, zrak, vatra i zemlja) suprotstavljen ostalim trima, i ako jedan dokida drugi kada s kojimnjime jedođe u doticajudoticaj, tada nijedan od tih elemenata ne može predstavljati stabilan elementaran oblik materijesvjetske tvari. ShodnoPrema tomuAnaksimandru, morapremda postojatiprapočelu neštone drugoodgovara izništa čegašto svebi ostalobilo predmet proizlaziiskustva, iono se [prapočelo] ipak mora pretpostaviti kao nešto što jese uistinunalazi temeljnoizvan počeloiskustva svega.i Moderničime konceptje energijeiskustvo sličanuvjetovano. AnaksimandrovomAnaksimandar apeironu pripisuje sve oznake svjetske tvari: nenastalost, neprolaznost, neiscrpnost, neuništivost.
 
== Kozmologija ==
Interesi miletskih filozofa protezali su se i na geografske i astronomske probleme: kojega su oblika [[Zemlja]], [[Mjesec]], [[Sunce]], nebeska tijela, kako se kreću, kako je ustrojeno zvjedzano nebo.
 
Svaki je od njih svijet poimao drugačije. Tales je držao da Zemlja pluta na vodi; pratio je kretanja nebeskih tijela, koje je zvao [[planet]]ima. Po Anaksimenu, Sunce i Mjesec su spljoštene okrugle ploče koje putuju nebeskim svodom, na koji su pričvršćene zvijezde. Anaksimandar je Zemlju, cilindričnu poput Sunca i Mjeseca, smjestio u središte svijeta.
== Bibliografija ==
* Wilhelm Windelband: ''Povijest filozofije'', knj. 1, Zagreb, Naprijed, 1990.
== Vanjski članci ==
* [http://www.calstatela.edu/faculty/hmendel/Ancient%20Mathematics/Philosophical%20Texts/Anaximander/Anaximander.html Anaksimandrova kozmologija]
 
* [http://rjohara.net/coins/ Stari novčići iz Mileta]
 
{{mrva-filozofija}}
[[Kategorija:Antička filozofija]]
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Miletska_škola"