Inačica od 31. ožujka 2007. u 02:31 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits m {{izdvoji}} ← Starija izmjena		Inačica od 9. svibnja 2007. u 11:22 uredi ukloni ovu izmjenu Luka Krstulović (razgovor \| doprinosi) 5.415 edits slika triglicerida, sređivanje Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Fat triglyceride shorthand formula.PNG\|thumb\|265px\|Primjer triglicerida: lijevi dio - [[glicerol]], desni dio od vrha prema dnu: palmitinska kiselina, oleinska kiselina, alfa-linolna kiselina, kemijska formula: C<sub>55</sub>H<sub>98</sub>O<sub>6</sub>]] '''Trigliceridi''' su [[esteri]] [[glicerol]]a i [[masne kiseline\|masnih kiselina]]. Glavni su sastojak životinjskih i biljnih '''masti i ulja'''. Dobili su ime po tome što se tri masne kiseline vežu na tri hidroksidne skupine glicerola. Masti su spojevi sa zasićenim masnim kiselinama (palmitinska, stearinska), te su zato pri sobnoj temperaturi u krutom ili polukrutom [[agregatno stanje\|agregatnom stanju]], a [[ulja]] spojevi sa [[Nezasićene masne kiseline\|nezasićenim masnim kiselinama]] ([[oleinska kiselina\|oleinska]], [[linolna kiselina\|linolna]], [[linolenska kiselina\|linolenska]]) pa su zato pri sobnoj temperaturi u tekućem agregatnom stanju. [[Masne kiseline]] su dugačke [[molekule]] koje na jednom kraju imaju karboksilnu skupinu ( -COOH) a na drugom kraju metilnu skupinu ( -CH<sub>3</sub>) tako da svojstva triglicerida ovise o molekulama masnih kiselina pri čemu je odlučujuća duljina njihovih lanaca i broj dvostrukih veza.▼ ~~== Svojstva triglicerida ==~~ ▲Masne kiseline su dugačke [[molekule]] koje na jednom kraju imaju karboksilnu skupinu ( -COOH) a na drugom kraju metilnu skupinu ( -CH<sub>3</sub>) tako da svojstva triglicerida ovise o molekulama masnih kiselina pri čemu je odlučujuća duljina njihovih lanaca i broj dvostrukih veza. ~~{{izdvoji}}~~ == Uloga masti i ulja == [[Slika:Buttered crumpet2.jpg\|thumb\|200px\|Maslac i margarin su vrlo česti izvori masti u [[prehrana\|prehrani]]]]▼ Masti i ulja su [[energija\|energetski]] najbogatiji spojevi te imaju vrlo važnu ulogu u građi svih živih [[stanica\|stanica]]. Masti nas opskrbljuju velikom količinom energije. Nalazimo ih u masnom [[tkivo\|tkivu]] i u masnim kapljicama ostalih [[stanica]]. Zbog toga su masti i ulja vrlo važna skupina spojeva u ljudskoj [[prehrana\|prehrani]]. One su pričuva energije neophodne svakom živom [[organizam\|organizmu]] za njegov razvoj i održavanje. Vrlo su široko rasprostranjene u prirodi koliko u [[fauna\|životinjskom]] toliko i u [[flora\|biljnom svijetu]]. One sudjeluju u izmjeni tvari u živom organizmu. Line 16 ⟶ 14: == Masti u probavi == ▲[[Slika:Buttered crumpet2.jpg\|thumb\|200px\|Maslac i margarin su vrlo česti izvori masti u [[prehrana\|prehrani]]]] U [[ljudska probava\|probavi]] [[hrana\|hrane]], mast razgrađuje žuč tek u [[tanko crijevo\|tankom crijevu]]. Žuč, koja dolazi iz žučnog mjehura u duodenum (prvi dio tankog crijeva), zajedno s hranom putuje kroz tanko crijevo i razgrađuje mast na njezin sastav: [[glicerol]] i [[masne kiseline\|masnu kiselinu]]. Masna kiselina se dalje probavlja, a glicerol se metabolizira u [[jetra\|jetri]].

Trigliceridi: razlika između inačica