Gabrijel Jurkić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
== Životopis ==
 
Rođen u [[Livno|Livnu]], [[24. Ožujkaožujka]], [[1886]]., od oca Ante i majke Luce.
Osnovnu školu završava u rodnom gradu i upisuje se u Trgovačku školu, a zatim [[1902]]. u Srednju tehničku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]], koju uskoro napušta da bi se posvetio slikarstvu.
[[Image:Gabrijel Jurkić.jpg|thumb|right|Gabrijel Jurkić - autoportret]]
* 1907/08. postaje učenikom Privremene škole za umjetnost i obrt u [[Zagreb|Zagrebu]]u.
* 1908/09. upisuje se na bečku likovnu akademiju, gdje je odmah prebačen na četvrto godište općeg slikarskog odjela u klasu Aloisa Deluge.
* 1909/11. pohađa specijalku Kazimira Pochwalskog i izučava segment "Studij umjetnosti bosanske historije".
 
Nakon bečkih studija vraća se u Sarajevo, priprema prve samostalne izložbe ([[1911]]), u Sarajevu (Društveni dom) i Zagrebu (Umjetnički paviljon).
 
Nakon gotovo pola stoljeća provedena u Sarajevu vraća se u Livno, u skromni atelje franjevačkog samostana na [[Samostan Gorica|franjevačkog samostana na Gorici]], gdje živi sa suprugom Štefom.
 
Umro je [[25. svibnja]] [[1974]]. i pokopan je na goričkom groblju.
Redak 24:
U svojoj možemo reći trećoj slikarskoj fazi, Gabrijel slika bosanske krajolike, uspjevajući dočarati atmosferu određenog trenutka, na bezvremenski način. Religioznost u njegovom djelu odražava se upravo kroz slikanje prirode, a ne kroz religijske motive. Njemu se priroda otvorila, tražio je ljepotu, dakle istinu i u tome je uspio.
 
Utočište i mir nalazi u ateljeu franjevačkog samostana na [[Samostan_Gorica|Gorici]]. Tu umire i svoje slike oporučno ostavlja samostanu, a time i samom gradu Livnu. Godine [[1995]]. u prostoriji FMGG-a otvorena je galerija sa stalnim postavom slika Gabrijela Jurkića, prema odabiru [[Ivica Šiško|Ivice Šiška]], akademskog slikara i profesora na ALU u Zagrebu, uz podršku ministarstva za kulturu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].
 
Osim stalnog postava slika Gabrijela Jurkića, u prostorijama samostana izložene su uz Gabrijelove i slike starih majstora, kao i suvremenih umjetnika (Fra A.Kaić, I. Šeremet, Lj. Lah, I. Šiško,...).