Obična čančara: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
počela sam stavljati poveznice....ali prepisano je....stavljen {{copyright?}} |
uklonjen {{copyright}}, dodane poveznice |
||
Redak 1:
{{Taksokvir
| boja = pink
Line 27 ⟶ 25:
U Hrvatskoj je česta u području [[Dalmacija|Dalmacije]] do sjeverozapadne granice Zadar – Novigrad – Obrovac. Sjeverozapadno, uzduž [[Velebit]]a, na otocima [[Rab]]u, [[Cres]]u i [[Krk]]u, čančara je puno rjeđa. U kontinentalnim predjelima naše zemlje prirodno ne dolazi. Nalazimo je na prostoru od Konavala do doline Neretve i na otocima.
U okviru populacija koje naseljavaju [[Balkanski poluotok]] razlikuju se dvije podvrste, nominalna Testudo hermanni hermanni (Gmelin, 1789.) i Testudo hermanni boettgeri (Mojsisovics, 1889.). Relativno je lako međusobno razlikovati ove dvije [[podvrsta|podvrste]]; treba samo pogledati oblike koloracije na plastronu. Kod podvrste ''Testudo hermanni hermanni'' tamnija
==Životni prostor i način života==
Ova
Žive pojedinačno, samo u vrijeme parenja traže partnera. Rastu vrlo sporo, ali zato imaju dugi životni vijek. Neobično je otporna te izuzetno dobro preživljava razne ozljede.
Obična čančara živi po suhim, kamenitim,
[[Slika:Testudo hermanni hermanni suture.jpg|thumb|Na leđima]]▼
▲Obična čančara živi po suhim, kamenitim, grmljem obraslim toplim predjelima mediteranskog područja. Najčešća je po travnatim kamenjarskim ravnicama, gdje se često susreće po rubovima maslinjaka, šikara i na obradivim područjima. Rjeđe je možemo naći u brdovitim područjima, dok je iznad 700 m vrlo rijetka. Izbjegava ekstremne temperature, zimsko razdoblje u stanju mirovanja provodi plitko zakopana pod zemljom. Prije nego što dobro zahladi, a to je obično krajem listopada, čančara u zemlji iskopa rupu u kojoj će dočekati tople proljetne dane. Iz zimskog se sna budi u ožujku i travnju, kada pronalazi partnera za parenje. Parenje se odvija u lipnju, kada ženke proizvode posebne mirise, kojima privlače mužjaka.
Iako inače vrlo miroljubljivi, mužjaci u vrijeme parenja postaju vrlo ratoborni. Kao pravi hrvači, suparnici nastoje jedan drugoga prevrnuti na leđa. U međusobnoj potjeri znaju se i satima sukobljavati u tako žestokoj borbi. Pobijeđeni će dugo mlatarati nogama dok mu ne uspije osoviti se. Kornjače grizu bezubim čeljustima kao oštrim kljunom.▼
▲Iako inače vrlo miroljubljivi, mužjaci u vrijeme parenja postaju vrlo ratoborni. Kao pravi hrvači, suparnici nastoje jedan drugoga prevrnuti na leđa. U međusobnoj potjeri znaju se i satima sukobljavati u tako žestokoj borbi. Pobijeđeni će dugo mlatarati nogama dok mu ne uspije osoviti se. Kornjače grizu
▲[[Slika:Testudo hermanni hermanni suture.jpg|left|thumb|Na leđima]]
==Razmnožavanje==
[[Slika:Testudo hermanni boettgeri Paarung.JPG|thumb|Parenje]]
Čančare se pare neposredno nakon zimskog sna, u lipnju. Kada mužjak osjeti potrebu za parenjem, krene u potragu za odgovarajućom ženkom. U vrijeme parenja spremne ženke ispuštaju osobite mirise, raspoznatljive samo čančarama, pomoću kojih ih mužjaci mogu lakše pronaći.
Nakon što pronađe pogodnu ženku započinje ritual parenja. Mužjak najprije započne njušiti i povremeno lagano grickati ženku, nakon čega ona obično počinje trčati pred njim. Nakon nekog vremena ženka zastane, a mužjak joj ponovno počne grickati prednje noge i glavu, koje ona uvlači u oklop kako bi se zaštitla od njegovih ugriza. Mužjak ovom prilikom zna biti vrlo agresivan, a ugrizi mu često znaju biti vrlo snažni. Cijelo ovo vrijeme mužjak se pokušava spariti s ženkom naskačući joj s leđa. Ukoliko ženka prihvati mužjaka, parenje započinje i
Tijekom parenja ženka se cijelo vrijeme pomalo pomiče prema naprijed, a on ide za njom i naskakuje je. U slučaju da ženka ne odgovara na udvaranje, mužjak zna biti vrlo agresivan prema njoj. U mužjaka se sperma stvara tijekom ljeta i ostaje kroz hibernaciju do slijedećeg proljeća i parenja, a kod ženke se također [[jaje|jaja]] počinju ljeti razvijati i razvoj im se dovršava na proljeće.
Prije krajnjeg razvoja ljuske ono biva [[oplodnja|oplođeno]]. Također, ženka se ne mora svaki puta pariti da bi jaja bila oplođena, jer ima sposobnost čuvanja [[sperma|sperme]] u sebi do četiri godine. To znači, da čak i ako nema mužjaka oko sebe, može sama oploditi svoja jaja u razdoblju od jedne do tri godine od kada je primila spermu.
[[Slika:Testudo hermanni boettgeri female deposizione.jpg|thumb|Polaganje jaja]]
Nakon parenja i oplodnje ženka počne tražiti pogodno mjesto za polaganje jaja. Najprije vrhom čeljusti počne pipati zemlju i zagrebavati zemlju prednjim nogama. Kada pronađe neko zaklonjeno, [[sunce|suncu]] izloženo mjesto u rahloj zemlji započne stražnjim nogama kopati jamicu. U njoj odloži 3 – 15, obično 6 – 8 bijelih ovalnih ili okruglastih jaja, veličine [[golubovi|golubljih]]. Cijeli proces polaganja jaja, od početka kopanja, polaganja i zatrpavanja jamice traje oko 3 sata. Nakon što zatrpa rupu, završavaju njene materinske brige.
Čančarina jaja ostaju dugo u zemlji; u idealnim uvjetima [[inkubacija]] traje
Nakon što dovrši
==Izgled tijela==
[[Slika:Varoises1.jpg|thumb|160px|]]
[[Slika:Baffi_piccola.JPG|thumb|]]
Noge su kratke i zdepaste, prsti su srasli zajedno, na prednjim nogama imaju 5, na stražnjim 4 [[pandža|pandže]]. Oklop je
==Položaj i zaštita==
Čančara je ozbiljno ugrožena promjenama koje je čovjek izazvao u okolišu, naročito na [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] površinama koje se obrađuju pomoću mehanizacije, izlovljavanjem i prodajom na crnom tržištu i
Još u travnju [[1965]]. tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode SRH donio je Rješenje o zaštiti obične čančare. Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je običnu čančaru uznemiravati te izdvajati iz njenih prirodnih obitavališta. Strogo je zabranjeno prikupljanje kornjače čančare i njenih jaja. Hvatanje čančare u [[znanost|znanstvene]] svrhe iznimno je dozvoljeno samo uz prethodnu suglasnost Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Uništavanjem obične čančare nanosi se nenadoknadiva šteta našoj zavičajnoj fauni. Stoga treba najenergičnije reagirati na svaki pokušaj uništavanja ove [[vrsta|vrste]].▼
U Republici Hrvatskoj čančara je zakonom zaštićena vrsta životinje. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta [[gmazovi|gmazova]] (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina [[biljke|biljna]] i [[životinje|životinjska]] vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih, [[gnijezdo|gnijezda]] ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na čančari utvrđena je kazna u visini od 4.000,00 kn.▼
==Vanjke poveznice==
{{Commonstiny|Testudo hermanni}}
{{Wikispeciestiny|Testudo hermanni}}
=====projekti zaštite vrste=====
▲Još u travnju 1965. tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode SRH donio je Rješenje o zaštiti obične čančare. Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je običnu čančaru uznemiravati te izdvajati iz njenih prirodnih obitavališta. Strogo je zabranjeno prikupljanje kornjače čančare i njenih jaja. Hvatanje čančare u znanstvene svrhe iznimno je dozvoljeno samo uz prethodnu suglasnost Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Uništavanjem obične čančare nanosi se nenadoknadiva šteta našoj zavičajnoj fauni. Stoga treba najenergičnije reagirati na svaki pokušaj uništavanja ove vrste.
* [http://www.tortugues.org/ Španjolska]
* [http://www.villagetortues.com/ Francuska]
* [http://www.acupulatta.com/ Korzika]
* [http://www.carapax.org/ Italija]
* [http://www.oaetos.de/html/o_aetos-schutzstation.html Grčka]
▲U Republici Hrvatskoj čančara je zakonom zaštićena vrsta životinje. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih, gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na čančari utvrđena je kazna u visini od 4.000,00 kn.
[[Kategorija:Gmazovi]]
|