Marijan Šunjić (biskup): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 18:
== Književni i znanstveni rad ==
Šunjić je poznat i po svome spisateljskom radu. Pisao je pjesme u duhu [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]], bavio se teorijskim pitanjima jezika, a također je radio na poboljšanju školskih prilika radi širenja prosvjete u puku. Interesirao se za narodno stvaralaštvo, zbog čega je marljivo radio na zapisivanju usmenog pučkog pjesništva. Neke od tih pjesama objavljene su u [[Bosanski prijatelj|''Bosanskom prijatelju'']], a najveći dio poslije smrti u izdanju Zbora "Jukić" (''Narodne junačke pjesme iz Bosne i Hercegovine'', [[Sarajevo]], 1915.; drugo izdanje 1925., te u "Napretku", 1934.). U ''Rodoslovnoj slovjenkinji vili'' (objavljena u ''Bosanskom prijatelju'', IV.) u 12 pjesama piše jugoslavensku povijest 19. stoljeća o Hrvatima, a u ''Prigovoru dviuh vilah Slavjanke i Njemkinje'' proriče budućnost slavenstva na ruševinama nijemstva. U neobjavljenoj pjesmi ''Gospodinu Gaju i ostalim vernim prijateljim naroda slavjanskoga'' pretresa onodobnu slavensku politiku u svjetlu politike ilirskog pokreta. S fra [[Martin Nedić|Martinom Nedićem]] opjevao je ''Pokret godine 1848. i 1849
Svoje najvažnije djelo, pokušaj rješavanja univerzalnog fonetskog pisma, napisao je na latinskom jeziku i objavio ga pod naslovom: ''De ratione depingendi rite quaslibet voces articulares seu de vera orthographia cum necessariis elementis alphabeti universalis'' ([[Beč|Viennae]], 1853.). Na latinskom je napisao i životopis biskupa fra [[Augustin Miletić|Augustina Miletića]]: ''De vita illustris viri Augustini Milletichii episcopi olim dauliensis, et vicarii apostolici in Bosnia'' (Rim, 1835.). Jednu svoju pjesmu spjevao je na latinskom u počast austrijskoga cara: ''Augusto Austriae imperatori, regique apostolico Francisco primo, et nobili Panoniae genti a provincia Bosnae Argentinae grati testificato exhibita xenii adinstar recurre anno Domini MDCCCXXXIV'' ([[Budim]], 1833.).
| |||