Razlika između inačica stranice »Riječka nadbiskupija«

Dodana 3.084 bajta ,  prije 14 godina
dodan tekst
m
(dodan tekst)
[[Biskupija Krk]]<br>
[[Porečko-pulska biskupija]]<br> |
službene stranice = [http://rijekawww.hbkrijeka-nadbiskupija.hrcom Riječka nadbiskupija] |
stanje od = 18. travnja 2006. |
}}
 
'''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]].
vidi [[Popis riječko-senjskih nadbiskupa]]
 
==Povijest==
Tragovi [[kršćanstvo|kršćanstva]] u ovim krajevima vidljivi su još iz [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], a po nekim zapisima već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] postoji [[biskupija]] u [[Senj]]u, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ovo područje pripada vlasti [[Akvileja|akvilejskoga]] [[patrijarh]]a. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od [[1185]]. koji će se od [[1460]]. nazivati [[modruš]]kim biskupom. Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. biskup se smješta u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti Senjski biskupi. Konačno su [[1630]]. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.
 
Ovo će područje, osobito u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], postati jednim od središta [[glagoljica|glagoljskoga]] tiskarstva. Nakon [[Tridentinski sabor|Tridentiskog sabora]] pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je [[1593]]. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. [[1739]]. glagoljsku službu potvrdio je i car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]], a tek je [[1848]]. djelomično ukinuta.
 
Pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.
 
[[27. srpnja]] [[1969]]. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.
 
Bulom od [[25. svibnja]] [[2000]]. godine [[Sveta Stolica]] odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena [[Gospićko-senjska biskupija]], a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.
 
==Današnje stanje==
Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km<sup>2</sup>, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.
 
Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke [[sveti Vid]], a slavi se [[15. lipnja]], dok se posveta katedrale slavi [[6. svibnja]].
 
Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit mons. dr. [[Ivan Devčić]].
 
 
==Vidi također==
vidi *[[Popis riječko-senjskih nadbiskupa]]
*[[Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]]
 
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]]
16.472

uređivanja