Razlika između inačica stranice »Šime Vučetić«

Dodano 88 bajtova ,  prije 13 godina
bez sažetka
Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u [[Split|Splitu]] i učiteljsku školu u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Do 1941 radio je kao učitelj po dalmatinskim selima, a zatim u Splitu radi kao član redakcije "Slobodne Dalmacije". Od 1947. g. živi u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964 je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni [[rad]] dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo.Umro je u [[Zagreb|Zagrebu]] 28. srpnja 1987.g.
 
Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke [[esej|eseja]] "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao kritike, studije i oglede o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o [[Marko Marulić|Marku Maruliću]], [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] i drugima. Osim toga priredio je i veći [[broj]] [[djelo|dijela]] naših književnika, a sastavljao je i antologije i zbornike.
 
Kao i većina književnika tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko faza u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove mladenačke pjesme okupljene u zbirkama "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u zavičajni prostor, tu ga ne zaokupljaju pejsaži koliko ljudske sudbine: sudbine matera bez sinova, sinova bez domovine i sl.
U drugoj fazi pjesničke teme su podređene slikovitosti i metaforičnosti. Zbirke pjesama: "Ljubav i čovjek" ,"Rude na ogledalu".
Treću fazu čine zbirke "Putnik" i "Iza pozornice" u kojima progovara o utjecajima povijesnih zbivanja na suvremenog čovjeka.
Posljednje svoje pjesme objavio je u [[zbirka|zbirci]] "Pjesni razlike" gdje se ponovo vraća zavičaju i čakavskoj lirici.
 
U [[autobiografski zapis|autobiografskom zapisu]] "Moram zapisati" Šime Vučetić otvoreno progovara o kraju odakle je potekao, ali i o svojim roditeljima:
"Rodio sam se u Veloj Luci na otoku Korčuli i rado u zagradama pišem one brojke što se blesavo zovu datumom rođenja (21. ožujka 1909.). Rođen sam dakle na moru, u selu, ribarskom, težačkom, pomoračkom. I živio sam na selu cijelo tzv. djetinjstvo, a moj prvi izlet bio je opet u susjedno selo, u [[Blato]] (1915.)..."
"Kadkada sam, nehotice, promatrao očeve radne ruke, i materine u kuhinji: tako su mi te ruke izgledale čudnovate! Kad bi mati na primjer strigla svoje tri ovce! Kad bi otac okopavao lozu, oštrio pritke, brao travu držao vjedro [[vino|vina]]! Kako je bio radišan moj otac. Od zore do kasno u mrak on je radio. On je živio starinskim životom, i za nova [[vrijeme|vremena]] nije brigao. Tako nije ni čudo da se u mojim pjesmama iznose slike [[selo|sela]], [[more|mora]] i [[zemlje|zamlje]]. Ta se komponenta zadržala u mojoj [[poezija|poeziji]] sve do starosti. Bili su to komadići vedrine u teškim životnim prilikama."
 
== Pjesme ==
29

uređivanja