'''Đurđevdan''' je [[srpski jezik|srpski]] naziv za blagdan [[Sveti Juraj|svetog Jurja]], Jurjevo, a [[Pravoslavna crkva]] obeležavaobilježava ga [[23. travnja]] prema [[julijanskikalendarjulijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], što je [[6. svibnja]] prema [[gregorijanskomgregorijanski kalendarukalendar|gregorijanskom]] kalendaru.
Usto, to je i najveći [[Romi|romski]] blagdan ([[Romski jezik|romski]]: '''Ederlezi''') kojim se slavi povratak prolećaproljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potečupotječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Na taj dan [[Romi]] se osobito svečano odevajuodijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvećemcvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice prolećuproljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvetovimacvjetovima, a ponegdeponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično се na ovaj dan jede jagnjejanje. Kao tradicionalno [[nomadi|nomadski]] narod Romi su ovim blagdanom obeležavaliobilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje [[čerga|čerge]], ponovno polazili na put.
Slična predaja sačuvala se i među [[Arapi]]ma, kako [[kršćani]]ma, tako i [[muslimani]]ma na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], a potičepotječe od štovanja poganskoga božanstva prolećaproljeća i plodnosti koje se [[arapski jezik|arapski]] naziva ''Hader'', što znači "Zeleni."
To objašnjava i naziv "zeleni" što ga svetom Jurju daje hrvatska [[narodna pjesma]] (npr. "Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni"), te mnogobrojne jurjevske običaje vezane uz zelenilo i plodnost, osobito na severozapadusjeverozapadu [[Hrvatska|Hrvatske]].
