Inačica od 1. svibnja 2007. u 13:02 uredi CrniBot (razgovor \| doprinosi) 25.415 edits m Bot: Zamjena stub u mrva ← Starija izmjena		Inačica od 22. svibnja 2007. u 12:02 uredi ukloni ovu izmjenu Gorski Lav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.360 edits Ispravak i nadopuna Novija izmjena →
Redak 1: '''Rudnik''' je mjesto u/na [[Zemljina kora\|Zemljinoj kori]] na kojem se otkopavaju razne vrste [[mineralne sirovine\|mineralnih sirovina]].<br> ~~{{otheruses}}~~ Rudnici se otvaraju na mjestima gdje se korisna mineralna sirovina nalazi u povećanoj koncentraciji i količini koja opravdava njeno ekonomsko iskorištavanje (odn. vađenje iz [[Zemlja\|Zemlje]] i njeno oplemenjivanje).<br> ~~'''Rudnik''' je mjesto s koga se iskapaju razne vrste [[ruda]]. Na takvim mjestima gdje je ruda nagomilana od ekonomske vrijednosti, površinskim otkopavanjem ili podzemnim kopanjem vadi se ruda.~~ Ako se korisna mineralna sirovina nalazi relativno blizu Zemljine površine tada se mineralna sirovina vadi '''površinskim ili dnevnim kopom''', a ako se nalazi na većim dubinama u Zemljinoj kori onda se mineralna sirovina dobiva '''podzemnim ili jamskim kopom'''.<br> ~~{{Mrva-geol}}~~ ==Površinski ili dnevni kop== [[Kategorija:Geologija]]{{kat?}}▼ Pridobivanje mineralne sirovine na površinskom kopu izvodi se u obliku etaža koje su prilagođene uvjetima [[rudna ležišta\|ležišta]], dimenzijama otkopnih strojeva, konfiguraciji terena, veličini i obliku rudnog tijela. Površinski kopovi imaju veliki postotak iskorištenja ležišta, sigurnije i povoljnije uvjete rada u odnosu na podzemne kopove. Velika mana površinskih kopova je neminovna devastacija površine terena.<br> Mineralne sirovine koje se najčešće dobivaju na površinskim kopovima su [[ugljen]], [[rude željeza]], [[bakar\|bakra]] i većina [[nemetali\|nemetala]] (npr. tehnički i ukrasni kamen, šljunak i pijesak iz riječnih korita, [[lapor]], [[gips]], [[glina]] i dr.).<br> U suvremenom [[rudarstvo\|rudarstvu]] površinski kopovi imaju prioritet u odnosu na podzemne kopove i otvaraju se svugdje gdje postoje povoljni uvjeti za njihovo otvaranje i ekonomska isplativost površinskog pridobivanja.<br> Danas se 70 % svih čvrstih mineralnih sirovina (uglavnom su to nemetalne mineralne sirovine) dobiva na površinskim kopovima.<br> Najveći površinski kop bakra na svijetu nalazi se u Čileu. ==Podzemni ili jamski kop== Podzemni kop se otvara za vrednije mineralne sirovine (to su većinom rude, rude [[uran\|urana]], drago kamenje i [[ugljen]]) koje se nalaze duboko ispod površine Zemlje. Do mineralnih sirovina dolazi se kopanjem raznih vrsta hodnika (kao npr.: okna, potkopi, uskopi, niskopi, prekopi i dr.).<br> Velika prednost podzemnih kopova u odnosu na površinske kopove je ta da nema izmjene prirodne površinske forme terena na području na kojem se vrši pridobivanje korisne mineralne sirovine. Najdublji podzemni rudnik na svijetu je rudnik [[zlato\|zlata]] u Južnoafričkoj Republici dubine cca. 4000 m!!! ▲[[Kategorija:~~Geologija~~Rudarstvo]]~~{{kat?}}~~

Rudnik: razlika između inačica