'''Kirenjani''' su sljedbenici grčke filozofske škole, koju je osnovao Sokratov učenik [[AstripAristip]] iz Kirene oko 380 g. p.k n. Apsolutizirajučie. Apsolutizirajući [[eudaimonizam|eudaimonističku]] stranu [[Sokrat|Sokratove]]ove [[etika|etike]], prema kojoj je sreča[[sreća]] cilj moralnemoralnog aktivnosti.djelovanja, Onioni odeđujudobro pojam dobraodređuju kao strane nasladenasladu, koja proizlazi iz zadovoljenog [[volja|htijenja]]. Pri tome je svejedno što je pri tome predmet htijenja i naklonosti, jesjer seje tuprvenstveno samo radiriječ o intenzitetu osječajaosjećaja zadovoljenjazadovoljstva, akoje onoje jeipak najačenajjače kod osjetilnog tijelesnogtjelesnog užitka. Prema njimKirenjanima, krijepost[[vrlina|krepost]] nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim, pravoistinski uživati može samo obrazovan čovijekčovjek, koji zna razumno procjenitiprocijeniti i među razlčitimrazličitim užitcimaužicima odabrati one koji omogučujuomogućuju najvišu ugodu, tj. onu koja je pomiješana s najmanje neugode pomješanu ugodu.▼
kirenainci - sljedbenici grčke filozofske kirenske škole koju je osnovao Sokratov učenik
▲[[Astrip]] iz Kirene oko 380 g.p.k. Apsolutizirajuči eudaimonističku stranu [[Sokrat|Sokratove]] [[etika|etike]], prema kojoj je sreča cilj moralne aktivnosti. Oni odeđuju pojam dobra kao strane naslade, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je pri tome predmet htijenja i naklonosti, jes se tu samo radi o intenzitetu osječaja zadovoljenja, a ono je najače kod osjetilnog tijelesnog užitka. Prema njim krijepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim pravo uživati može samo obrazovan čovijek, koji zna razumno procjeniti i među razlčitim užitcima odabrati one koji omogučuju najvišu ugodu, tj. s najmanje neugode pomješanu ugodu.
