Kontinentalni turizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Kontinentalni turizam: dodavanje poveznica
Redak 3:
Kontinentalni ili možda pravilnije ruralni turizam jer se takva vrsta ne veže toliko na prostor turističke destinacije kolko na vrstu usluge, objedinjuje 19 mogućih vrsta [[turizam | turizma]]:
 
[[Kategorija:* turizam na seljačkom gospodarstvu]]
[[Kategorija:* rezidencijalni turizam]]
[[Kategorija:* zavičajni turizam]]
[[Kategorija:* športskorekreacijski turizam]]
[[Kategorija:* avanturistički turizam]]
[[Kategorija:* zdravstveni turizam]]
[[Kategorija:* edukacijski turizam]]
[[Kategorija:* tranzitni turizam]]
[[Kategorija:* kamping turizam]]
[[Kategorija:* nautički kontinentalni turizam]]
[[Kategorija:* kulturni turizam]]
[[Kategorija:* vjerski turizam]]
[[Kategorija:* lovni turizam]]
[[Kategorija:* ribolovni turizam]]
[[Kategorija:* vinski turizam]]
[[Kategorija:* gastronomski turizam]]
[[Kategorija:* prirodi bliski turizam]]
[[Kategorija:* eko-turizam]]
[[Kategorija:* mješovite i ostale vrste turizma.]]
 
Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj najrazvijeniji je u primorskom prostoru, točnije u Istarskoj županiji. U županijama s izlazom na Jadransko more nalazi se 87 od ukupno 117 registriranih obiteljskih seljačkih gospodarstava (74.4 %) i u njima je tijekom 2000. ostvareno 11 320 noćenja (88 % od ukupnog broja noćenja). Iako brojna iskustva iz svijeta pokazuju da spoj sun & beach i ruralnog turizma nisu nužna za njegov razvoj jer gosti koji odabiru turistička seljačka gospodarstva imaju drugačije poimanje odmora, evidentno je, iz primjera Istarske i Dubrovačkoneretvanske županije, da raznolikiji privlačni faktori, uz razvijeniju turističku infrastrukturu i tradiciju bavljenja turizmom, imaju važnu ulogu.