Elektronički časopis: razlika između inačica

 

Prvi e-časopisi pojavili su se još sedamdesetih godina XX. stoljeća, ali zbog nedostupnosti većem broju korisnika nisu doživjeli širu primjenu.

U posljednjih desetak godina sve veći broj časopisa prelazi iz papirnatog u elektronički format.

 

Pod pojmom elektronički časopis podrazumijevaju se svi [[časopis|časopisi]] koji su dostupni u elektroničkom obliku, danas se uglavnom podrazumijeva da su dostupni preko [[World Wide Web|World Wide Web-a]].

Oni su posebna vrsta elektroničkog dokumenta koji imaju svrhu omogućavanja materijala za akademska istraživanja i proučavanja, oblikovani su približno jednako tiskanim časopisima, meta podaci upisani su u specijaliziranoj bazu podataka i najčešće su dostupni

E-časopisi čitaju se pomoću pretraživača ([[browsera]]) koji su istovremeno i Internet pretraživači ([[Netscape]], [[Internet Explorer]], [[Opera]], [[Mozilla Firefox]]), a za časopise koji se nalaze u PDF fomatu potreban je još i [[Adobe Acrobat Reader]]. Oni sa svojim brojnim ugrađenim opcijama i alatima predstavljaju dopunsku pomoć u pregledavanju i manipulaciji e-časopisima.

 

 

''E-časopisi najčešće se pojavljuju u dva oblika, kao:''

* isključivo elektroničke publikacije-časopisi „rođeni“ u elektronskom obliku još uvijek su nedovoljno zastupljeni u odnosu na druge oblike e-časopisa. Postoji samo nekoliko stotina naslova, a broj relevantnih naslova među njima je mnogo manji.(Simić M. Et al; 2006)

 

 

Najveći broj komercijalnih stranica zasnivaju se na pretplati ili dozvoljavaju plaćanje za svaki članak koji se pregledava (pay per view). Mnoga sveučilišta pretplaćena su na elektroničke časopise kako bi svom osoblju i studentima omogućila pristup, a moguće su i individualne pretplate. U novije vrijeme postoji rastući broj časopisa koji dozvoljavaju otvoren pristup, bez pretplate.

 

* preko www-stranica samih časopisa ili izdavača;

* preko baza elektroničkih časopisa koje održavaju izdavači (npr. [http://www.sciencedirect.com/science/journals/ ScienceDirect], [http://springerlink.metapress.com/home/main.mpx Springer LINK], [http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/home Wiley Interscience]...)

* preko baza koje održavaju knjižnice (npr. [http://ejol.irb.hr/ EJOL])

* preko [http://knjiznice.ffzg.hr/webpac/ WebPAC-a] (javno dostupnih web kataloga) pojedinih knjižnica (npr.[http://www.nsk.hr NSK])

 

'''''Ukoliko je pristup cjelovitim tekstovima elektroničkih časopisa ograničen, to može biti regulirano na dva načina:'''''

== '''PREDNOSTI I NEDOSTACI E-ČASOPISA''' ==

 

* lakši pristup i pretraživanje, čitatelj brzo i jednostavno dolazi do rada koji ga zanima

* može uključivati žive [[poveznica|“linkove”]] na bibliografije ili baze podataka te se čitateljima omogućava da brzo i jednostavno dođu do dodatnih informacija vezanih uz rad koji upravo čitaju

* mnogo manji troškovi (za čitatelje niže cijene pretplate ili besplatan pristup, a za uredništvo manji trošak tiskanja i distribucije)

* mogućnost upotpunjavanja tekstova slikom, [[zvuk|zvukom]], video zapisima itd.

 

* upitna vjerodostojnost [[informacija]] iz časopisa koji nisu indeksirani

* za ugodno korištenje je potrebna brza internet veza

* nedovoljno regulirano pitanje [[autorsko pravo|autorskih prava]]

 

 

# http://nippur.irb.hr/hrv/ecasopisi-FAQ.html

# Simić M., Milovanović V., Pašović F., Kotorac D.: Elektronske publikacije.Seminarski rad. Fakultet organizacionih nauka. Beograd,2006. http://www.sdcafe.co.yu/download.php?id=1630

# Biserka Cvjetičanin: Kulturna i umjetnička kronika i kritika u novinama (06.04.2006) http://www.zarez.hr/177/zariste3.htm