Bibliometrija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU Odsjek za informacijske znanosti Kolegij: Organizacija znanja Ak. god. 2006/2007 27. ožujka, 2007 Sandra Hruban BIBLIOMETRIJA Bibl...
 
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
sređivanje
Redak 1:
'''Bibliometrija''' je metoda kojom se kvantitativno proučavaju skupovi [[bibliografija|bibliografskih]] zapisa ljudskog stvaralaštva (izvorno tiskanog na papiru[[papir]]u, a odnedavna i [[računalo|računalno]] zapisanog), tj. najvećeg dijela ("trajno") zabilježenog [[znanje|znanja]] - prema filozofu Popperu "Svijeta 3" - sveukupnog proizvoda ljudskog uma[[um]]a što fizički opstaje samostalno.
FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU
Odsjek za informacijske znanosti
Kolegij: Organizacija znanja
Ak. god. 2006/2007 27. ožujka, 2007
Sandra Hruban
 
Osim uže, autohtone primjene u [[informacijske znanosti|informacijskim znanostima]] i [[knjižničarstvo|knjižničarsvu]], bibliometrija se primjenjuje u širokom spektru dijelova "Svijeta 3".
 
Naziv bibliometrija relativno je nov i još nije usvojen s jednoznačnim značenjem, a znači primjenu [[matematika|matematičkih]] i [[statistika|statističkih]] metoda na [[knjiga|knjige]] i sve ostale medije pisane komunikacije, te zamjenjuje raniji neprikladni naziv "statistička bibliografija".
 
Zanimanje za bibliometriju povećalo se sedamdesetih godina 20.st.[[1970-ih]] zbog novih spoznaja o potrebi razmjene znanja i racionalizacije dokumentacijskih[[dokument]]acijskih službi. Bibliometrija je uvedena kao predmet na mnogim studijima knjižničarstva i informacijskih znanosti u svijetu, a ima i časopisa i znanstvenih društava s riječju "bibliometrija" u naslovu.
 
== Predmeti analize ==
BIBLIOMETRIJA
 
Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, indeksi[[indeks]]i, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne računalne [[baze podataka]].
Bibliometrija je metoda kojom se kvantitativno proučavaju skupovi bibliografskih zapisa ljudskog stvaralaštva (izvorno tiskanog na papiru, a odnedavna i računalno zapisanog, tj. najvećeg dijela ("trajno") zabilježenog znanja - prema filozofu Popperu "Svijeta 3" - sveukupnog proizvoda ljudskog uma što fizički opstaje samostalno.
 
Kao predmeti analize spominju se: određivanje veličina (znanstvenih) [[literatura]], porast i dinamika rasta dane literature i njeno zastarijevanje, struktura [[znanost|znanstvene]] literature i znanja općenito, pojava koncentracije s rasapom podataka[[podatak]]a, sadržajna povezanost segmenata, produktivnost autora (individualno i u skupinama), efekti suradnje i korištenja (znanstvene) literature, jednom riječjuukratko analiza procesa stvaranja znanja.
Osim uže, autohtone primjene u informacijskim znanostima i knjižničarsvu, bibliometrija se primjenjuje u širokom spektru dijelova "Svijeta 3".
Naziv bibliometrija relativno je nov i još nije usvojen s jednoznačnim značenjem, a znači primjenu matematičkih i statističkih metoda na knjige i sve ostale medije pisane komunikacije, te zamjenjuje raniji neprikladni naziv "statistička bibliografija".
 
Zajednička je karakteristika svih bibliometrijskih raspodjela neravnomjernost s izraženom tendencijom da se podaci, neovisno o tipu, s jedne strane koncentriraju u malom broju analiziranih jedinica (npr. mali broj autora proizvodi veliki broj radova, literatura iz jednog područja koncentrirana je u malom broju časopisa[[časopis]]a itd.), a, s druge strane, raspršuju se tako da ima uvijek velik broj jedinica s minimalnim doprinosom.
Zanimanje za bibliometriju povećalo se sedamdesetih godina 20.st. zbog novih spoznaja o potrebi razmjene znanja i racionalizacije dokumentacijskih službi. Bibliometrija je uvedena kao predmet na mnogim studijima knjižničarstva i informacijskih znanosti u svijetu, a ima i časopisa i znanstvenih društava s riječju "bibliometrija" u naslovu.
 
== Scienciometrija ==
Što se tiče pojma [[Scienciometrija|scienciometrije]], star je koliko i bibliometrija, a uveden je (kao naukometrija) s tumačenjem da se odnosi na one kvantitativne metode koje se bave analizom znanosti kada se znanost promatra kao informacijski proces, odnosno to bi bio pristup reproducibilnom mjerenju znanosti kojim se u njoj otkrivaju objektivne kvalitativne sređenosti. Scienciometrija je samostalna znanstvena disciplina, ali su izvori i metoda istraživanja u bibliometriji i scienciometriji vrlo slični, katkada identični.
 
== Literatura: ==
Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, indeksi, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne računalne baze podataka.
* http://apollo.iwt.uni-bielefeld.de/mw/bibliometrics
 
[[kategorija:Društvene znanosti]]
Kao predmeti analize spominju se: određivanje veličina (znanstvenih) literatura, porast i dinamika rasta dane literature i njeno zastarijevanje, struktura znanstvene literature i znanja općenito, pojava koncentracije s rasapom podataka, sadržajna povezanost segmenata, produktivnost autora (individualno i u skupinama), efekti suradnje i korištenja (znanstvene) literature, jednom riječju analiza procesa stvaranja znanja.
 
[[en:Bibliometrics]]
Zajednička je karakteristika svih bibliometrijskih raspodjela neravnomjernost s izraženom tendencijom da se podaci, neovisno o tipu, s jedne strane koncentriraju u malom broju analiziranih jedinica (npr. mali broj autora proizvodi veliki broj radova, literatura iz jednog područja koncentrirana je u malom broju časopisa itd.), a, s druge strane, raspršuju se tako da ima uvijek velik broj jedinica s minimalnim doprinosom.
[[es:Bibliometría]]
 
[[da:Bibliometri]]
Što se tiče pojma scienciometrije, star je koliko i bibliometrija, a uveden je (kao naukometrija) s tumačenjem da se odnosi na one kvantitativne metode koje se bave analizom znanosti kada se znanost promatra kao informacijski proces, odnosno to bi bio pristup reproducibilnom mjerenju znanosti kojim se u njoj otkrivaju objektivne kvalitativne sređenosti.
[[de:Bibliometrie]]
Scienciometrija je samostalna znanstvena disciplina, ali su izvori i metoda istraživanja u bibliometriji i scienciometriji vrlo slični, katkada identični.
[[ja:計量書誌学]]
 
[[pl:Bibliometria]]
Literatura:
[[pt:Bibliometria]]
http://apollo.iwt.uni-bielefeld.de/mw/bibliometrics
[[sl:Bibliometrija]]