Željko Ražnatović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ma daj...
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Željko Ražnatović Arkan''' ([[Brežice]], [[17. travnja]] [[1952]]. - [[Beograd]], [[15. siječnja]] [[2000]].), je bio vođa sprski kriminalac, vođa paravojne jedinice [[Srpska dobrovoljačka garda]], političar i predsjednik [[FK Obilić]]. Međubardoni krivični tribunal za bivšu jJugoslaviju je 31. ožujka podigao optužnicu proti Ražnatovića. Ražnatović je bio suprug srpske pjevačice [[Svetlana Ražnatović - Ceca|Svetlane Cece Ražnatović]]. Ubijen je u beogradskom hotelu "Interkontinetal".
{{NPOV}}
 
==Biografija==
'''Željko Ražnatović Arkan''' ([[Brežice]], [[17. travnja]] [[1952]]. - [[Beograd]], [[15. siječnja]] [[2000]].), [[Srbija|srpski]] ratni zločinac i kriminalac.
===Mladost===
Željko Ražnatović je rođen u [[Brežice|Brežicama]], gde je bio stacioniran njegov otac Veljko, oficir zrakoplovstva [[JNA]]. Arkan je živeo sa svojom majkom, komunističkom aktivistkinjom i tri sestre. Roditelji su mu se razveli dok je bio mladić. Otac ga je često tukao u mladosti. Tada je često bežao od kuće i činio različite delikventske prestupe, a nerijetko je završavao po popravnim domovima. Postao je sitni kriminalac u tinejdžerskim godinama, pre nego što je kasnije činio ozbiljnije prestupe.
 
U [[Beograd]]u je džepario po ulici i obijao trafike, pa ga je otac poslao da osmi razred završi u Domu za maloletne prestupnike u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Govorio je tada kako bi želeo postati pilot, ali su ga upisali u Pomorsku školu u [[Kotor]]u. Međutim, kao slepi putnik ukrcao se na neki brod i stigao u [[Trst]]. Sa četvoricom vršnjaka, taksijem je išao s kraja na kraj socijalističke Jugoslavije i usavršio obijanje kasa, krađu nakita i umetničkih slika, koje je kasnije prodavao. Njegova grupa je na delu uhvaćena u [[Zagreb]]u. Proveo je tri godine maloletničkog zatvora u [[Valjevo|Valjevu]] i šest meseci u [[Požarevac|Požarevcu]].
Bio je zapovjednikom paravojne formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]], koja je sebi nadjenula nadimak "Arkanovi tigrovi", koja je počinila mnoge zločine u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] ([[Erdut]], [[Laslovo]]), [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskom]] i [[Kosovski rat|Kosovskom ratu]], a sam Arkan bogate je kriminalne prošlosti i u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Kratko se bavio politikom kao poslanik u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]] i predsjednik [[Stranka srpskog jedinstva|Stranke srpskog jedinstva]]. Bio je i predsjednik [[FK Obilić]], te muž popularne srpske pjevačice [[Svetlana Ražnatović - Ceca|Svetlane Ražnatović]] zvane Ceca. Ubijen je u beogradskom hotelu "Interkontinetal".
 
Godine 1972. , ilegalno je emigrirao na Zapad. U inostranstvu je sreo veliki broj jugoslovenskih kriminalaca koji su kasnije ubijeni. Uzeo je nadimak "Arkan" po komičnom strip junaku. Kao naoružani pljačkaš i ubica osuđivan je ili optuživan u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i Italiji. Zatvoren je u Belgiji 1974, odakle je pobjegao 1977. Ponovo je uhapšen u Nizozemskoj 1979, i ponovo pobhegao 1981. Bio je ranjen u sudaru sa policijom. Prošao je kroz desetine evropskih zatvora, uključujući i onaj u Sheveningenu. Ražnatović je bio na Interpolovoj listi 10 najtraženijih kriminalaca.
Kao zanimljivost valja navesti da je bio zarobljen početkom Domovinskog rata, prije velikog napada [[JNA]] na Hrvatsku. On je sa svojom paravojnom skupinom sastavljenom od kriminalaca pokušao upasti u Hrvatsku na područje [[Banovina|Banovine]], računavši da će se moći iživljavati i izdivljavati po Hrvatskoj i na hrvatskom stanovništvu bez ikakvih problema, onako kako je to ratnohuškačka antihrvatska propaganda iz srbijanskih radiotelevizijskih i novinskih medija govorila. <br>
Međutim, suprotno njegovim očekivanjima, jednom najobičnijom rutinskom redarstvenom akcijom, snage hrvatskog MUP-a su kod [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]] uhitile tu skupinu, zaplijenivši svu opremu koju su ti velikosrpski zastrašivači dobili od srbijanskih krugova u JNA.<br>
Vijest je objavljena 12. prosinca 1990..<br>
Vrlo je brzo razmijenjen. Postoje razne, '''nepotvrđene''' teorije i tvrdnje, za koga ili za što je razmijenjen. Po jednim teorijama, razmijenjen je za dr. Vesnu Bosanac, po drugim izvorima, za Antuna Kikaša, po trećim za milijun DEM, navodno dobivenih od samog Miloševića.
 
Dok je bio mlad, Arkana je često izvlačio [[Stane Dolanc]], političar iz Slovenije. Dolanc je bio šef tajne policije i bliski saradnih [[Josip Broz Tito|Tita]]. Arkan je radio kao tajni agent 1973. Posao mu je bio da vrši atentate nad teroristima, političkim emigrantima i protivnicima vladajućeg političkog režima.
 
Arkan je bio prinuđen da nauči glavne evropske jezike zbog posla kojim se bavio u Evropi. Tečno je govorio engleski, francuski i talijanski, a poznavao je njemački, švedski i holandski.
 
Vratio se u Jugoslaviju 1981. i nastavio sa kriminalnom karijerom, započinjavši ilegalne poslove. Novembra 1983. dva policajca su mu upala u kuću s namerom da ga uhapse. Arkan je uspeo da da ih rani iz pištolja, što ga je odvelo u zatvor. Međutim, dva dana posle toga, zahvaljujući intervenciji Stana Dolanca, pušten je iz pritvora. Ovaj incident je povećao Arkanov kriminalni kredibilitet u Beogradu.
 
===Rat===
 
Arkan je pred raspad SFRJ izašao u javnost kao vođa „Delija”, navijača [[Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Ražnatovića u listopadu 1990. hapse hrvatske vlasti u [[Dvor na Uni|Dvoru na Uni]], zaplijenivši svu opremu koju su dobili od srbijanskih krugova u JNA.{{fact}} Nakon šest meseci zatvora (iako je osuđen na pet godina), pod do danas nerazjašnjenim okolnostima, biva pušten iz zagrebačkog zatvora i vraća se u Beograd. Postoje razne, nepotvrđene teorije i tvrdnje, za koga ili za što je razmijenjen. Po jednim teorijama, razmijenjen je za dr. Vesnu Bosanac, po drugim izvorima, za Antuna Kikaša, po trećim za milijun DEM, navodno dobivenih od samog Miloševića.
 
Međutim vrlo brzo se vraća u Hrvatsku nakon što 1990. godine osnuje paravojnu formaciju [[Srpska dobrovoljačka garda]] (SDG). Po Arkanovoj tvrdnji, gardu je osnovao 11. listopada u manastiru Pokajnica sa grupom prijatelja, vođa „Delija”. Deo SDG se prvi put pojavio na ratištu u Tenji pored [[Osijek]]a u lipnju 1991. Jedinica potom ratuje po [[Lika|Lici]], [[Banija|Baniji]], [[Kordun]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]].
 
Pošto su sukobi u Hrvatskoj bili privremeno okončani, izbio je u proleće 1992, rat u Bosni i Hercegovini. Arkanova Garda odmah se, s lokalnim srpskim snagama, uključila u zauzimanje istočne Bosne. U tom periodu, Arkanovoj Gardi se priključio i bivši pljačkaš prodavnice sportske opreme u Novom Beogradu [[Milorad Ulemek]], kasnije osuđen kao organizator ubojstva Zorana Đinđića. Jedinica će u Bosni i Hercegovini delovati sve do kraja rata. SDG je nasilno mobilizirala veliki broj izbeglih u Srbiju i slala u bazu SDG u [[Erdut]]u. Arkan je područje istočne Slavonije pretvorio u svoju para-državu i bogatio se na švercu deficitranih roba. Veliki broj domaćinstava je opljačkano od strane članova Jedinice, dok je hiljade kubika industrijskog drveta nelegalno posječeno.
 
===Nakon rata===
 
===Ubojstvo===
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.un.org/icty/bhs/cases/arkan/indictment/raz-ii970927b.htm PredmetOptužnica RažnjatovićICTY protiv Ražnatović]
 
{{Mrva-biog}}
[[Kategorija:Zapovjednici uDomovinskom srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatskuratu|Ražnatović, Željko]]
[[Kategorija:Biografije, Srbija|Ražnatović, Željko]]
[[Kategorija:Rat u BiH|Ražnatović, Željko]]
[[Kategorija:Kriminalci|Ražnatović, Željko]]
[[Kategorija:Srpski političari|Ražnatović, Željko]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine|Ražnatović, Željko]]
 
[[bg:Желко Ражнатович]]