Bibliometrija: razlika između inačica

'''Bibliometrija''' je metoda kojom se kvantitativno proučavaju skupovi [[bibliografija|bibliografskih]] zapisa ljudskog stvaralaštva (izvorno tiskanog na [[papir]]u, a odnedavna i [[računalo|računalno]] zapisanog), tj. najvećeg dijela ("trajno") zabilježenog [[znanje|znanja]] - prema filozofu Popperu "Svijeta 3" - sveukupnog proizvoda ljudskog [[um]]a što fizički opstaje samostalno.

 

Osim uže, autohtone primjene u [[informacijske znanosti|informacijskim znanostima]] i [[knjižničarstvo|knjižničarsvu]], bibliometrija se primjenjuje u širokom spektru dijelova "Svijeta 3".

Zanimanje za bibliometriju povećalo se [[1970-ih]] zbog novih spoznaja o potrebi razmjene znanja i racionalizacije [[dokument]]acijskih službi. Bibliometrija je uvedena kao predmet na mnogim studijima knjižničarstva i informacijskih znanosti u svijetu, a ima i časopisa i znanstvenih društava s riječju "bibliometrija" u naslovu.

 

 

Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, [[indeks]]i, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne računalne [[baze podataka]].

 

== Scienciometrija ==

Što se tiče pojma [[Scienciometrija|scienciometrije]], star je koliko i bibliometrija, a uveden je (kao naukometrija) s tumačenjem da se odnosi na one kvantitativne metode koje se bave analizom znanosti kada se znanost promatra kao informacijski proces, odnosno to bi bio pristup reproducibilnom mjerenju znanosti kojim se u njoj otkrivaju objektivne kvalitativne sređenosti. Scienciometrija je samostalna znanstvena disciplina, ali su izvori i metoda istraživanja u bibliometriji i scienciometriji vrlo slični, katkada identični.