Razlika između inačica stranice »Pitoni«

Dodan 391 bajt ,  prije 12 godina
uf.....prijevod članka http://de.wikipedia.org/wiki/Pythons s de wiki
m (početak sređivanja....)
(uf.....prijevod članka http://de.wikipedia.org/wiki/Pythons s de wiki)
{{radovi24}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| slika = Python royal 35.JPG
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[PythonKraljevski regiuspiton]], ''Python regius''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subordo = [[Zmije|Serpentes]]
| superfamilia = [[Henophidia]]
| familia = '''Pythonidae'''[[Kržljonoške|Boidae]]
| subfamilia = '''Pythonidae'''
| subdivision_ranks = Genera
| razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi
| subdivision =
| razdioba = vidi tekst
''[[Aspidites]]''<br>
''[[Antaresia]]''<br>
''[[Apodora]]''<br>
''[[Bothrochilus]]''<br>
''[[Leiopython]]''<br>
''[[Liasis]]''<br>
''[[Morelia (snake)|Morelia]]''<br>
''[[Python (genus)|Python]]''
}}
Udavi i pitoni snažne se zmije koje plijen usmrćuju davljenjem. Ovoj skupini pripadaju najveće zmije na svijetu, među kojima su anakonda te afrički i idijski piton. Udavi i pitoni se ne razmnožavaju na isti način. Imaju i drugačiju rasprostranjenost:pitoni su rasprostranjeni u Africi, Aziji i Australiji, dok udavi uglavnom žive u Americi, s manjim brojem vrsta u Africi, Aziji te na nekim tihooceanskim otocima. Srodnici udava i pitona, koji također plijen svladavaju davljenjem, uključuju sunčane zmije i sve vodene bradvičaste guževe.
 
'''Pitoni''' (Pythoninae) su [[potporodica]] [[zmije|zmija]] iz [[porodica (biologija)|potporodice]] [[kržljonoške|kržljonoški]] (Boidae). Ponekad ih se izdvaja u zasebnu porodicu. Isto tako, pitonima se često nazivaju i pretstavnici [[rod (biologija)|rod]]a [[pravi pitoni|pravih pitona]] (''Python'').
GRAĐA TIJELA
Ova skupina zmija obični se smatra relativno primitivnom. Njihova je lubanja teža, a čeljusti čvršće nego u naprednijih zmija (guževa, guja i ljutica). Sačuvale su i nekoliko anatomskih značajki životinja s udovima, od kojih potječu. To su ostaci kostiju stražnjih udova (zdjelice) te, u većine vrsta, ostaci stražnjih udova u obliku malih pandži ili trnova. Sve vrste imaju dva funkcionalana plućna krila. Nekolko vrsta ima osjetne tplinske jamice na rubnim ljuskama usta, kojima pronalaze plijen u mraku. Neki su njihovi srodnici manji, ali su im izvana slični. Ovamo pripadaju neke vrsta koje žive na drveću i udavi s Round Islanda. Neke su vrsta sjajnih boja, a druge, kao sunčane zmije, imaju ljuske koje se jarko prelijevaju. Vodeni bradavičasti guževi prilagodili su sue životu u vodi i potpuno su nesposobni za život na kopnu. Njihove su ljuske zrnaste i grube na dodir, odnosno prilagođene hvatanju i davljenju riba kojima se hrane.
 
==Rodovi==
DAVLJENJE
Potporodica Pythoninae se dijeli na 8 rodova
Iako pitoni i udavi nisu jedine zmije koje ubijaju davljenjem (i neki guževi služe se tom tehnikom), većina zmija koje plijen dave ipak pripada ovoj skupini. Kada zmija pronađe plijen, omota se oko njegova tijela. Svaki put kada žrtva idahne zrak zmija pojača stisak. Na kruaju žrtva ne umire zbog prignječenja, nego od gušenja - bilo da ne može uvlačiti zrak ili jer srce ne može pumpati krv. Kad je plijen mrtav, zmija popušta stisak i počinje tražiti njegovu glavu.m TU stranu guta prvu, oslobađajući postupno ostali dio plijena. Gušenje je najučinkovitije za ubijanje ptica i sisavaca, jer toplokrvne životinje moraju udisati relativno često.--[[Suradnik:213.191.154.90|213.191.154.90]] 09:12, 2. lipanj 2007. (CEST)Filip Floreani 02.06.07.
:*''[[Aspidites]]''<br>
:*''[[Antaresia]]''<br>
:*''[[Apodora]]''<br>
:*''[[Bothrochilus]]''<br>
:*''[[Leiopython]]''<br>
:*''[[Liasis]]''<br>
:*''[[Morelia (snake)|Morelia]]''<br>
:*[[Pravi pitoni]] (''Python'')
 
i ukupno 33 vrsta.
 
Rodovi ''Morelia'' i ''Python'' imaju najveći broj vrsta, dok su rodovi ''Apodora'', ''Bothrochilus'' i ''Leopython'' [[monotipičnost|monotipični]].
 
==Osobine==
Pitoni su dio porodice [[kržljonoške|kržljonoški]]. Osobine navedene u članku o njima odnose se i na pitone.
 
==Rasprostranjenost==
Zmije iz roda ''Python'', pravih pitona, nastanjuju [[stari svijet]], no prije svega [[Afrika|Afriku]], [[Južna Azija|južnu]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]]. Zmije iz drugih rodova potporodice Pythoninae nastanjuju i [[Australija|Australiju]]. U zadnje vrijeme pitoni kao [[biološka invazija|bioinvazori]] osvajaju dijelove [[Novi svijet|Novog svijeta]] ([[Florida]]). [[Europa|Europu]] u prirodi pitoni ne nastanjuju.
 
==Razmnožavanje==
Pitoni su [[oviparne životinje|oviparni]]. Ženke legu od 15 pa do i više od 100 [[jaje|jaja]], a oblik je od vrste do vrste različit. Za razliku od većine drugih [[reptili|reptila]] koji legu jaja, ženke pitona provode poseban oblik brige o leglu. Kako bi zaštitile svoja jaja, omotaju se oko legla, štiteći ih na taj način dva do tri mjeseca, dok se mladi ne izvale iz jaja. Jedna ili možda i više vrsta mogu regulirati temperaturu unutar legla povisujući vlastitu temperaturu treperenjem [[mišić]]a, ili ju snižavaju labaveći omatanje oko jaja i puštajući zrak u leglo<ref> "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, ISBN 953-196-088-7, naslov originala "Animal", Copiright 2001., Dorling kindersley Limited, London</ref>.
 
==Veličina==
Iako se porodica u koju spadaju pitoni u nekim jezicima čak naziva "divovske zmije", nisu sve vrste ove potporodice doista velike. Jedna vrsta iz roda ''Antaresia'' (vrsta ''A. perthensis'') naraste jedva do 70 centimetara. Ali su zato u rodu [[pravi pitoni|pravih pitona]] (''Python'') najveće zmije na svijetu, koje mogu doseći i najveću dužinu blizu 10 metara.
 
==Izvori==
<references/>
 
{{wikispeciestiny|Pythoninae}}
 
[[Kategorija:Zmije]]
<!--interwiki-->
[[bg:Питон]]
[[cy:Peithon]]
[[de:Pythons]]
[[en:Python]]
[[fr:Python (serpent)]]
[[he:פיתוניים]]
[[ja:ニシキヘビ]]
[[nl:Pythons]]
[[no:Pytonslanger]]
[[pl:Pytony]]
[[pt:Pythonidae]]
[[ru:Питон (змея)]]
[[simple:Python]]
9.708

uređivanja