Obradba informacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 89.164.32.72, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MayaSimFan
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Obrada informacija''' je izmjena (obrada) [[informacija]] koja je na bilo koji način prepoznatljiva promatraču. To je proces koji opisuje sve što se događa (mijenja) u svijetu, od padanja kamena (promjena položaja) do ispisivanja tekstualne [[datoteka|datoteke]] iz digitalnog [[računalni sustav|računalnog sustava]]. U tom slučaju, obrađivač informacija mijenja način prikaza tog teksta.
== Obrada informacija prema Claude Shannonu ==
Obrada informacija se točnije može definirati pomoću izraza [[Claude E. Shannona]] kao pretvaranje latentnih informacija u manifestne informacije. Latentne i manifestne informacije su definirane kroz izraze kao što su: dvosmislenost (ostanak dvojbe i nesigurnosti, koju je vrijednost pošiljatelj doista odabrao), gubitak (rasipanje, nesigurnost pošiljatelja što je primatelj zaista primio) i transformacija (prijelaz, promjena, ušteda upitnog truda – dobiva se oduzimanjem gubitka od dvosmislenosti).
 
== Obrada informacija u kognitivnoj psihologiji ==
U kognitivnoj (spoznajnoj) [[psihologija|psihologiji]], u [[1940ih|40-im ]] i [[1950ih|50-im]] godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastao je način pristupa obrade informacija kojemu je cilj razumijevanje ljudskog razmišljanja. Suština pristupa je da se vidi spoznaja, gdje se um definira kao [[softver]], a [[mozak]] kao [[hardver]]. Koncept obrade informacija u psihologiji je srodan sa kognitivizmom u psihologiji i funkcionalizmom u [[filozofija|filozofiji]], iako ti izrazi nisu posve istoznačni. Obrada informacija može biti redoslijedna ili paralelna, od kojih svaka može biti centralizirana ili decentralizirana (raspoređena). Paralelna raspoređena obrada je sredinom [[1980tih|osamdesetih]] godina 20. stoljeća postala popularna pod nazivom «connectionism». Ranih pedesetih [[Friedrich Hayek]] je bio ispred svog vremena sa svojim gledištem da spontani red u mozgu nastaje iz decentraliziranih mreža načinjenih od jednostavnih jedinica (neurona). Ipak Hayek se rijetko spominje u literaturi o konektivizmu.
U kognitivnoj (spoznajnoj) [[psihologija|psihologiji]], u [[1940ih|40-im ]] i [[1950ih|50-im]] godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastao je način pristupa obrade informacija kojemu je cilj razumijevanje ljudskog razmišljanja. Suština pristupa je da se vidi spoznaja, gdje se um definira kao [[softver]], a [[mozak]] kao [[hardver]]. Koncept obrade informacija u psihologiji je srodan sa kognitivizmom u psihologiji i funkcionalizmom u [[filozofija|filozofiji]], iako ti izrazi nisu posve istoznačni.
 
== Redoslijedna i paralelna obrada informacija==
U kognitivnoj (spoznajnoj) [[psihologija|psihologiji]], u [[1940ih|40-im ]] i [[1950ih|50-im]] godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastao je način pristupa obrade informacija kojemu je cilj razumijevanje ljudskog razmišljanja. Suština pristupa je da se vidi spoznaja, gdje se um definira kao [[softver]], a [[mozak]] kao [[hardver]]. Koncept obrade informacija u psihologiji je srodan sa kognitivizmom u psihologiji i funkcionalizmom u [[filozofija|filozofiji]], iako ti izrazi nisu posve istoznačni. Obrada informacija može biti redoslijedna ili paralelna, od kojih svaka može biti centralizirana ili decentralizirana (raspoređena). Paralelna raspoređena obrada je sredinom [[1980tih|osamdesetih]] godina 20. stoljeća postala popularna pod nazivom «connectionism». Ranih pedesetih [[Friedrich Hayek]] je bio ispred svog vremena sa svojim gledištem da spontani red u mozgu nastaje iz decentraliziranih mreža načinjenih od jednostavnih jedinica (neurona). Ipak Hayek se rijetko spominje u literaturi o konektivizmu.
 
==Poveznice ==