Željko Ražnatović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
ozbiljno molim |
||
Redak 1:
'''Željko Ražnatović Arkan''' ([[Brežice]], [[17. travnja]] [[1952]]. - [[Beograd]], [[15. siječnja]] [[2000]].), je bio srpski ratni zločinac, kriminalac, vođa paravojne postrojbe "[[Srpska dobrovoljačka garda]]", političar i predsjednik nogometnog kluba "[[FK Obilić|Obilić]]"; svojevremeno je bio pokušao biti čelnom osobom nogometnog kluba "Priština".
[[Haaški sud]] je 31. ožujka [[1999]]. podigao optužnicu protiv Ražnatovića. Ubijen je u beogradskom hotelu "Interkontinental", nastavivši niz u kojem su brojni srpski optuženici za ratne zločine, nakon podizanja optužnice protiv njih, iznenada umirali ili bili ubijeni.
Line 8 ⟶ 9:
U [[Beograd]]u je džepario po ulici i obijao kioske, pa ga je otac poslao osmi razred završiti u Domu za maloljetne prijestupnike u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Govorio je tada kako bi želio postati zrakoplovac, ali su ga upisali u Pomorsku školu u [[Kotor]]u. Međutim, kao slijepi putnik ukrcao se na neki brod i stigao u [[Trst]]. Sa četvoricom vršnjaka, taksijem je išao s kraja na kraj socijalističke Jugoslavije i usavršio obijanje blagajna, krađu nakita i umjetničkih slika, koje je kasnije prodavao. Njegova skupina je na djelu uhvaćena u [[Zagreb]]u. Proveo je tri godine maloljetničkog zatvora u [[Valjevo|Valjevu]] i šest mjeseci u [[Požarevac|Požarevcu]].
Godine 1972., ilegalno je emigrirao na Zapad; postoje indicije koje govore da je taj "bijeg" zapravo namješten od jugoslavenske tajne službe.{{fact}} U inozemstvu je sreo veliki broj jugoslavenskih kriminalaca koji su kasnije ubijeni. Uzeo je nadimak "Arkan" po komičnom strip junaku. Kao naoružani pljačkaš i ubojica osuđivan je ili optuživan u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i Italiji. Zatvoren je u Belgiji 1974., odakle je pobjegao 1977.. Ponovo je uhićen u Nizozemskoj 1979., a ponovo je pobjegao 1981.. Bio je ranjen u sudaru sa policijom. Prošao je kroz desetke europskih zatvora, uključujući i onaj u Scheveningenu. Bio je na Interpolovoj listi 10 najtraženijih zločinaca.
Dok je bio mlad, često ga je često izvlačio [[Stane Dolanc]], političar iz Slovenije. Dolanc je bio šef jugoslavenske [[UDBA|tajne policije]] i bliski suradnik [[Josip Broz Tito|Tita]]. Arkan je radio kao tajni agent 1973.. Posao mu je bio vršiti atentate nad teroristima, političkim emigrantima (mahom hrvatskima){{fact}} i protivnicima vladajućeg političkog režima; među ostalim, danas se teoretizira da je on ubio hrvatskog emigranta [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]].
Arkan je bio prisiljen naučiti glavne europske jezike zbog posla kojim se bavio u Europi. Točno je govorio engleski, francuski i talijanski, a poznavao je njemački, švedski i nizozemski.
Line 16 ⟶ 17:
Vratio se u Jugoslaviju 1981. i nastavio sa zločinačkom karijerom, započinjavši ilegalne poslove. Studenog 1983. dva policajca su mu upala u kuću s namjerom za ga uhititi. Uspio ih je uspio raniti iz pištolja, što ga je odvelo u zatvor. Međutim, dva dana poslije toga, zahvaljujući intervenciji Stana Dolanca, pušten je iz pritvora.
===Rat===
Pred raspad SFRJ je izašao u javnost kao vođa navijača "[[Crvena zvezda|Crvene zvezde]]".
Line 22 ⟶ 23:
Međutim vrlo brzo se vraća u Hrvatsku nakon što 1990. godine osnovao paravojnu formaciju "[[Srpska dobrovoljačka garda]]" (SDG). Po njegovoj tvrdnji, gardu je osnovao 11. listopada u manastiru Pokajnica sa grupom prijatelja, vođa „Delija”.
Kao zanimljivost valja navesti da je bio zarobljen početkom Domovinskog rata, prije velikog napada [[JNA]] na Hrvatsku. On je sa svojom paravojnom skupinom sastavljenom od kriminalaca lakomo pokušao upasti u Hrvatsku na područje [[Banovina|Banovine]], računavši na neorganiziranost i uspaničenost hrvatskog stanovništva, kako je
▲Vijest je objavljena 12. prosinca 1990..<br>
Nakon šest mjeseci zatvora (iako je osuđen na pet godina), pod do danas nerazjašnjenim okolnostima, biva pušten iz zagrebačkog zatvora i vraća se u Beograd. Postoje razne, nepotvrđene teorije i tvrdnje, za koga ili za što je razmijenjen. Po jednim teorijama, razmijenjen je za dr [[Vesna Bosanac|Vesnu Bosanac]], po drugim izvorima, za [[Antun Kikaš|Antuna Kikaša]], po trećim za milijun DEM, navodno dobivenih od samog Miloševića; u ovoj teoriji, to nije odobrio predsjednik Tuđman, nego nepoznata moćna osoba iz hrvatskog vrha je to učinila, uzevši novac sebi.
Nakon što je pušten, on i njegova SDG se prvi put pojavila na ratištu u Tenji pored [[Osijek]]a u lipnju 1991.. Postrojba potom djeluje u razbojstvima diljem Hrvatske, uglavnom po [[Lika|Lici]], [[Banija|Baniji]], [[Kordun]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Kao dio programa "obuke" njegove postrojbe je bilo i ubivanje hrvatskih civila na okupiranom području, na način da bi hrvatski civil bio doveden u kamp za obuku, gdje bi ga pripadnici SDG smaknuli. {{fact}}
Nakon što je velikosrpska agresija u Hrvatskoj doživila zastoj, velikosrpske snage u proljeće 1992. kreću u ratni pohod na Bosnu i Hercegovinu. Ražnatovićeva postrojba se odmah, s lokalnim srpskim snagama, uključila u zauzimanje istočne Bosne, počinivši brojne ratne zločine nad muslimanskim civilima u [[Semberija|Semberiji]], posebice [[Bijeljina|Bijeljini]], prije nego je pravi rat, odnosno oružani otpor kod bosanskih Muslimana i počeo.
▲Nakon što je velikosrpska agresija u Hrvatskoj doživila zastoj, velikosrpske snage u proljeće 1992. kreću u ratni pohod na Bosnu i Hercegovinu. Ražnatovićeva postrojba se odmah, s lokalnim srpskim snagama, uključila u zauzimanje istočne Bosne, počinivši brojne ratne zločine nad muslimanskim civilima u [[Semberija|Semberiji]], posebice [[Bijeljina|Bijeljini]], prije nego je pravi rat, odnosno oružani otpor kod bosanskih Muslimana i počeo.<br>
U tom razdoblju se njegovoj postrojbi priključio i bivši pljačkaš prodavaonice športske opreme u Novom Beogradu [[Milorad Ulemek]], kasnije osuđen kao organizator ubojstva Zorana Đinđića. Postrojba će u Bosni i Hercegovini djelovati sve do kraja rata. SDG je nasilno mobilizirala veliki broj izbjeglih u Srbiju i slala u bazu SDG u [[Erdut]]u. Ražnatović je područje istočne Slavonije pretvorio u svoju paradržavu i bogatio se na kriomčarenju roba koje je nedostajalo u Srbiji zbog UN-ovih sankcija. Njegova je postrojba opljačkala veliki broj hrvatskih domaćinstava, tisuće kubika industrijskog drveta je nelegalno posječeno, a sve do reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, naftno polje [[naftno polje Đeletovci|"Đeletovci|]] je bilo pod njegovom kontrolom, odakle je ubirao veliki prihod, bespravno otuđujući hrvatska prirodna bogatstva, neometan i neposredno pred UNPROFOR-ovim postrojbama.
Line 39 ⟶ 40:
{{Mrva-biog}}
[[Kategorija:Zapovjednici u
[[Kategorija:Biografije, Srbija|Ražnatović, Željko]]
[[Kategorija:Rat u BiH|Ražnatović, Željko]]
|