Bitak: razlika između inačica

'''Bitak''', kao filozofski pojam (grč. το ον - ''to on'', [[particip]] glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa. Bitkom kao bitkom se bavi [[ontologija]] (opća [[metafizika]]). Od pojma bitka treba razlikovati ''[[biće]]'', koje predstavlja konkretnu realizaciju bitka u stvarnosti – ono što po bitku ''jest''.

 

Ono što jest može na razne načine biti, pa zato razlikujemo različite sfere bitka: ''sferu osjetnih predmeta'', ''sferu nadosjetnih predmeta'' i ''sferu idealnih predmeta''.

 

Osjetne predmete zovemo tako jer ih zapažamo osjetilima. To su, dakle, empirijski ili iskustveni predmeti. Oni su [[fizika|fizičke]] ili [[psiha|psihološke]] naravi, ovisno o tome jesu li dani u vanjskom ili unutarnjem iskustvu. Primjerice, [[stol]] za kojim sjedimo, [[olovka]] kojom pišemo, predstave i čuvstva što ih u svojoj psihi doživljavam pripadaju ovoj sferi.

 

* '''Kauzalna zakonitost''' - osjetni predmeti stoje u međusobnim odnosima koji se mogu izraziti općim zakonima. Ti su odnosi ne logičko-idealne nego realne i kauzalne naravi.

 

Nadosjetni predmeti su oni predmeti koji su iznad sfere osjetnih predmeta. Njihove su karakteristike:

* Oni imaju egzistenciju, realnost kao i osjetni predmeti, ali oni predstavljaju dublji sloj realnosti. Oni su temelj fenomenalnog svijeta;

* Njima ne pripada ni vremenitost, ni prostornost, ni kauzalnost u formalnom smislu. No, u njima leži razlog prostorno-vremenske i kauzalne strukture pojavnog svijeta.

 

Sfera idealnih predmeta zove se također i sfera nadosjetnih predmeta, jer nisu dati u osjetnom zapažanju, nego samo u mišljenju. Njima pripadaju '''matematički predmeti''' (brojevi, krug, trokut), '''logički predmeti''' (pojmovi, sudovi) i '''vrednote''' (etičke, estetske i religiozne).

 

* '''Idealnost''' - Način na koji ti predmeti jesu jest idealan. Negativno rečeno: Ti predmeti nemaju realnosti, egzistencije. Oni imaju čistu esenciju koja postaje egzistencijom kad ih zamišljamo u našoj svijesti ili kad se realiziraju u realnim bićima. Oni imaju, dakle, idealan bitak. Naravno, ova sfera idealnih predmeta pretpostavlja egzistiranje nekog duha na koga se odnosi, za koga jest. Kad ne bi bilo nikakva duha, ne bi bilo ni idealnog svijeta, ne bi bilo carstva ideja i vrednota

 

Sfere bitka su [[bit (filozofija)|bitno]] međusobno različite. Svaka od njih ima svoju posebnu strukturu, ali su one ipak međusobno povezane i adaptirane jedna drugoj. Tako, primjerice, misli, koje pripadaju idealnoj sferi, reprezentiraju na svoj način predmete drugih sfera. Etičke i estetske vrednote traže da dođu do izražaja u realnoj sferi. Religiozne vrednote stavljaju čovjeka u kontakt s nekom višom sferom - s beskonačnim bićem - Bogom. Od idealnih predmeta relacije su konstitutivne za sve sfere bitka. Nijedna sfera bitka ne može se zamisliti bez njih. Sfera osjetnih predmeta odnosi se prema nadosjetnoj sferi tako da je ona pojavna forma nadosjetne.