Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 87 bajtova ,  prije 12 godina
poveznice
 
== Povijest ==
Gvozdansko se u [[16. stoljeće|16. stoljeću ]] postavilo kao brana pred [[Osmansko Carstvo|Tursko]]-[[Vlasi|vlaške]] osvajače sa istoka. Tursko-vlaška vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješne vojne na taj tvrdi starohrvatski gradić, da bi tek 1578. godine nakon pete vojne i to nakon višemjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše ušli u utvrdu ali bitku koju su vodili nisu dobili.
{{wp+}}
Gvozdansko se u 16. stoljeću postavilo kao brana pred Tursko-vlaške osvajače sa istoka. Tursko-vlaška vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješne vojne na taj tvrdi starohrvatski gradić, da bi tek 1578. godine nakon pete vojne i to nakon višemjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše ušli u utvrdu ali bitku koju su vodili nisu dobili.
 
Prema dostupnim podacima i zapisima,(kronike) iz tog vremena [[utvrda|utvrdu]] Gvozdansko branilo je 300 hrvatskih vitezova (junaka) sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika oko 50 njih i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom. Na drugoj strani našla se vojska od 6000 Turskih napadača potpomognuta Vlaškim četama.
 
U zapisima piše: Kad je pristigla glavnina Turske vojske [[Ferhat-paša]] poslao je izaslanika do gradskih zidina sa ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]] a pomoć ni hrana nije stizala do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se paša sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takovim okolnostima grad predati, no i u noći na 3 dan iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli."Te noći 12/13 siječnja ljeta 1578" Ferhat-paša zapovjedio je osobnoj straži da nalože još nekoliko vatri i donesu još bundi jer nije mogao zaspati od hladnočehladnoće, [[temperatura]] zraka toliko je pala da su i konji koji su bili na otvorenom počeli ugibati od hladnoće. Cijele noći čuli su se jezivi pucnjevi drvečadrveća koje je pucalo od hladnočehladnoće a u gradu u kojemu je sve utihnulo ugasle su i zadnje vatre što je strašno uznemirilo Turske izvidnice te su o tome smjesta izvjestili pašu. Paša je zbog bojazni da bi mogao usljeditiuslijediti napad iz utvrde podigao uzbunu i pripremio svoju vojsku za obranu no cjelecijele noći čas se grijučigrijući načas motreći naizmjenicenaizmjence Turski i Vlaški vojnici bili su u strahu.
 
U svitaj zore 13. siječnja 1578. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene marširati prema Utvrdi zametenoj snijegom. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari sa oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrijev. Taj prizor ganuo je mnoge Tursko-vlaške zapovjednike a osobito Ferhat-pašu te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog koje nije pobjedio pronađe katolički svečenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na krščanski način uz sve počasti, osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio od teških poreza i nameta kakav su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu.
 
U svitajosvit zore [[13. siječnja]] [[1578]]. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene marširati prema Utvrdi zametenoj snijegom[[snijeg]]om. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari sa oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrijevogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge Tursko-vlaške zapovjednike a osobito Ferhat-pašu te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog koje nije pobjediopobijedio pronađe katolički svečenik[[svećenik]] te da se mrtvi branitelji pokopaju na krščanski način uz sve počasti, osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio od teških poreza i nameta kakav su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu.
 
{{Mrva-naselje hr}}
25.134

uređivanja