Inačica od 17. lipnja 2007. u 00:14 uredi Sanja Simat (razgovor \| doprinosi) 1.021 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. lipnja 2007. u 00:23 uredi ukloni ovu izmjenu Sanja Simat (razgovor \| doprinosi) 1.021 edit mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 68: '''Beril''' je [[mineral]], berilijsko-aluminijski [[ciklosilikat]] s kemijskom formulom '''Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>[Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]'''. Heksagonalni kristali berila veličinom mogu biti vrlo malih dimenzija pa sve do nekoliko metara. Beril ima školjkast [[lom]], [[Mohsova skala tvrdoće\|tvrdoća]] mu je 7.5-8, a specifična gustoća 2.63-2.80. Ima staklast [[sjaj]] i može biti proziran do poluproziran. [[Kalavost]] mu je slaba po baznom pinakoidu, a [[habitus]] mu je u obliku diheksagonske bipiramide. Čisti beril je bezbojan, ali vrlo često u sebi sadrži primjese pa su prisutni raznobojni varijeteti - bijeli, zeleni, plavi, žuti, crveni. Struktura mu se sastoji od međusobno povezanih šesteročlanih prstenova [Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>], koji su poredanin jedni iznad drugih. Između tih prstenova nalaze se ~~kanalići~~kanali u koje ~~može~~mogu ući ~~kation~~kationi poput Na, K, Li, Cs, Ca, itd. ili čak molekula vode. Te strukturne primjese u kanalima određuju boju berila. Primjerci iz Brazila pokazuju [[asterizam]]. Redak 82: Varijeteti berila cijenjeni su kao drago kamenje, još od prethistorijskog doba. I u [[Biblija\|Bibliji]] je prepoznata njegova ljepota, pa tako [[Ezekiel]] (1:16) opisuje kotače [[Bog\|Božjeg]] trona i uspoređuje ih sa sjajem berila. Zeleni beril zovemo '''smaragd''', a zelena boja mu je od [[krom]]a koji je ušao u kanale između [Si<sub>6</sub>O<sub>18</sub>]-prstenova (još uvijek se raspravalja o ulozi [[vanadij]]a u njima). Ima ga na Uralu kod [[Jekaterinburg]]a i kod [[Nevčinsk]]a, [[Rusija]], u Kolumbiji (Muso i Chivor). Crveni je '''biksbit''' ili ''crveni smaragd'', plavi beril je '''akvamarin''' , ružičasti je '''vorobjevit, nazvan kasnije '''morganit''', bijeli/bezbojni je '''~~gošenit~~goshenit''', a žutozeleni '''heliodor''' (ima primjese željeza u kanalićima). '''Zlatni beril''' je žarkožute boje. ''~~Trapiča~~Trapiche smaragdi'' su berili koji pokazuju sektorski rast ~~(neki~~kao ~~sektori~~rezultat ~~puni su kristalića~~uklapanja [[~~kalcit~~albit]]a), pau seberilu ~~pojavljuju u~~za ~~obliku~~vrijeme ~~šesterokrakih~~usporednog ~~križeva~~rasta. == Ležišta == Beril se većinom nalazi u [[granit]]nim [[pegmatiti]]ma, ~~(visokotemperaturni~~granitima ~~fluid)~~i [[grajzen]]ima, ali također ga ima i u [[tinjci\|tinjčevim]] [[škriljavci]]ma na Uralu i često je u zajednici s [[kositar\|kositrenim]] i [[volfram]]skim [[ruda]]ma. Ima ga u [[Austrija\|Austriji]], [[Njemačka\|Njemačkoj]] i [[Irska\|Irskoj]]. Također se pojavljuje i na [[Madagaskar]]u (pogotovo ''morganit''). Redak 100: Berila također ima na [[Moslavačka gora\|Moslavačkog gori]] te na [[Motajica\|Motajici]] ([[BiH]]) == ~~Upotreba~~Uporaba == Osim za nakit i ukrase, berili se koriste kao ruda [[berilij]]a, metala koji se zbog svoje izuzetno male gustoće (''G''. 1,64) sve više rabi u proizvodnji slitina i u novim tehnologijama . [[Druidi]] su berile koristili kao medij za proricanje, a [[Škoti]] su ovaj mineral zvali ''kamenom moći''. Najranije kristalne kugle bile su napavljene upravo od berila, a kasnije je beril zamijenjen prozirnim [[kvarc]]om. == Vanjske poveznice ==

Beril: razlika između inačica